Prema nedavnoj studiji njemačkog AV-TEST instituta korisnici tražilice Bing su tijekom pretraga i do pet puta više izloženi nailasku na zloćudne internetske stranice u usporedbi s konkurentskom tražilicom Google. Naime, programeri računalnih virusa, crva i ostalih zloćudnih aplikacija u sve se većoj mjeri oslanjaju na tražilice kako bi došli do svojih žrtava.
Pristup kojim se u zadnje vrijeme služe je izrada malih, specijaliziranih internetskih portala ili blogova s trenutačno aktualnim temama i sadržajima koje odgovaraju trenutačno najtraženijim terminima na internetskim tražilicama. Zatim u stranice takvih portala i blogova ugrađuju maliciozni kod te im korištenjem legalnih alata za optimizaciju katalogizacije podižu plasman na tražilicama (na način da se prilikom pretraživanja veze na takve stranice u rezultatima pojavljuju među prvima).
Stoga ne začuđuje činjenica da tvrtke-vlasnici tražilica moraju ulagati sve više sredstava, a kako bi poboljšale svoje algoritme i iz rezultata pretraživanja automatski uklonile veze na takve sadržaje.
Prema studiji je danas u tome najbolji Google, budući da je od 11 milijuna pretraga servis pokazao veze na maliciozne stranice samo 272 puta, znatno manje od 1.285 puta koliko je to učinio Bing. Rusi su, s druge strane, očito među najmanje zaštićenim narodima kada je u pitanju sigurnost pretraživanja, budući da je iznimno popularna tražilica na tim prostorima - Yandex - od 11 milijuna pretraga prikazala čak 3.330 veza na maliciozne sadržaje.
Dakako, sigurnost je jedino učinkovita ukoliko je sveobuhvatna, tako da se ni u kojem slučaju ne treba isključivo oslanjati na sigurnost tražilica. I dalje je na računalima preporučljivo koristiti neki od aktualnih protuvirusnih programa, a za pregledavanje Interneta ažurni internetski preglednik, poput najnovijeg Internet Explorera, Firefoxa ili Chromea. No, ono što je možda i najvažnije jest oprez i korištenje zdravog razuma prilikom pristupanja i pokretanja sadržaja s nepoznatih internetskih stranica.
Video usluge na povezanim televizorima (CTV) koje prikazuju oglase mogle bi ostvarivati prosječno 0,21 dolar po satu gledanja kada bi sva raspoloživa oglasna mjesta bila popunjena, pokazuje analiza Omdije. Ta vrijednost predstavlja novo usporedno mjerilo monetizacije za hibridni video na zahtjev (HVOD), koji spaja pretplatu i oglašavanje, kao i za usluge AVOD, besplatne streaming kanale financirane oglasima (FAST) te video na zahtjev televizijskih nakladnika (BVOD).
Rast tržišta konverzacijske umjetne inteligencije sve više potiču komunikacijski kanali s bogatim multimedijskim mogućnostima, uključujući Rich Communication Services (RCS) i OTT aplikacije poput WhatsAppa, prema analizi Juniper Researcha. Broj korisnika koji putem tih kanala komuniciraju s chatbotovima trebao bi u sljedećih pet godina porasti 88 posto, s nešto manje od milijardu u 2026. na gotovo 1,9 milijardi u 2030.
Britanski regulator Ofcom pokrenuo je formalnu istragu protiv Meta Platformsa kako bi utvrdio je li kompanija prije uvođenja funkcije Instagram Instants dovoljno procijenila povezane rizike. Istraga je otvorena pet mjeseci nakon lansiranja funkcije koja korisnicima omogućuje dijeljenje sadržaja kratkog vijeka unutar Instagrama.