Europski parlament želi zaštititi temeljno pravo zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni izvan radnog vremena

Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu“, pri čemu su zaposlenici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. U mnogim zemljama to je veliki problem, neke poput Francuske ili Austrije zabranile su mailove nakon radnog vremena.

Pravo na isključivanje još nije definirano zakonom EU-a. Parlament to želi promijeniti i zato je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.

Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je pozvao na donošenje sljedećih mjera da poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega vezano za posao.

Države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje

Učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade.

Tehnologija je omogućila rad na daljinu koji je zbog pandemije COVID-19 i ograničenja kretanja postao vrlo raširen. Tako podaci govore da 37 posto zaposlenika u EU-u tijekom pandemije počelo je raditi od kuće.

Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje koronakrize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici raditi su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života. Podaci dalje govore da 27 posto zaposlenika koji rade od kuće radili su tijekom slobodnog vremena.

Za zaposlenike koji redovito rade na daljinu više je nego dvostruko vjerojatno da će raditi više od maksimalnog dozvoljenog broja sati određenog u Direktivi o radnom vremenu.

Ono što se želi postići je maksimalno radno vrijeme i minimalno vrijeme odmora, najviše 48 radnih sati tjedno, najmanje 11 uzastopnih sati dnevnog odmora, najmanje 4 tjedna plaćenog godišnjeg odmora.

„Odmor je neophodan, a stalna povezanost s poslom utječe na zdravlje. Predugo sjedenje ispred ekrana i previše posla smanjuju koncentraciju, uzrokuju kognitivno i emocionalno preopterećenje i mogu dovesti do glavobolje, umora, pomanjkanja sna, anksioznosti ili sindroma izgaranja na poslu. Osim toga, statički položaj i ponavljajući pokreti mogu uzrokovati mišićno-koštane poremećaje, posebno u radnim okruženjima koja ne zadovoljavaju ergonomske standarde“, tvrde iz EU parlamenta.