Usvajanje uredbe poklapa se s rokom do kojeg države članice trebaju prenijeti NIS2 Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Od danas sve države članice moraju primijeniti mjere potrebne za usklađivanje s pravilima kibernetičke sigurnosti NIS2, uključujući mjere nadzora i provedbe.
Europska komisija donijela je prva provedbena pravila o kibernetičkoj sigurnosti kritičnih subjekata i mreža prema Direktivi o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti diljem EU (NIS2 Direktiva). Ovaj provedbeni akt detaljno opisuje mjere upravljanja rizikom kibernetičke sigurnosti, kao i slučajeve u kojima se incident treba smatrati značajnim, a tvrtke koje pružaju digitalne infrastrukture i usluge trebaju ga prijaviti nacionalnim tijelima.
EK je rekla da je ovo još jedan veliki korak u jačanju kibernetičke otpornosti kritične europske digitalne infrastrukture. Provedbena uredba primjenjivat će se na određene kategorije tvrtki koje pružaju digitalne usluge, kao što su pružatelji usluga računalstva u oblaku, pružatelji usluga podatkovnih centara, internetska tržišta, internetske tražilice i platforme društvenih mreža, da spomenemo samo neke. Za svaku kategoriju pružatelja usluga, provedbeni akt također navodi kada se incident smatra značajnim.
Usvajanje uredbe poklapa se s rokom do kojeg države članice trebaju prenijeti NIS2 Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Od danas sve države članice moraju primijeniti mjere potrebne za usklađivanje s pravilima kibernetičke sigurnosti NIS2, uključujući mjere nadzora i provedbe. Prvi europski zakon o kibersigurnosti, NIS Direktiva, stupio je na snagu 2016. i pomogao u postizanju zajedničke razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava diljem EU-a. Kao dio svojeg ključnog političkog cilja da Europa bude spremna za digitalno doba, Komisija je predložila reviziju Direktive NIS u prosincu 2020. Nakon stupanja na snagu u siječnju 2023., države članice morale su prenijeti Direktivu NIS2 u nacionalno pravo do 17. listopada 2024.
Direktiva NIS2 ima za cilj osigurati visoku razinu kibernetičke sigurnosti u cijeloj Uniji. Obuhvaća subjekte koji djeluju u sektorima koji su ključni za gospodarstvo i društvo, uključujući pružatelje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga, upravljanje ICT uslugama, digitalne usluge, otpadne vode i gospodarenje otpadom, prostor, zdravstvo, energetiku, promet, proizvodnju kritičnih proizvoda, poštansku i kurirske službe i javna uprava. Direktiva jača sigurnosne zahtjeve nametnute tvrtkama i bavi se sigurnošću opskrbnih lanaca i odnosa s dobavljačima. Njime se pojednostavljuju obveze izvješćivanja, uvode strože nadzorne mjere za nacionalna tijela, kao i stroži zahtjevi za provedbu, a cilj mu je usklađivanje režima sankcija u svim državama članicama.
Globalno tržište IoT-a spremno je za rast po složenoj godišnjoj stopi od 13,5 posto, s 959,6 milijardi dolara u 2023. na 1,8 bilijuna dolara prihoda u 2028., prema izvješću GlobalData.
Meta je objavila samostalnu aplikaciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji. Ovim potezom tehnološki div društvenih mreža nastoji konkurirati chatbot rješenjima drugih kompanija.
Amazon je opovrgnuo tvrdnje da planira prikazivati utjecaj carina na svaki proizvod koji prodaje na svojoj glavnoj e-trgovinskoj stranici. Prijašnje medijske objave koje su nagađale takav potez izazvale su oštru reakciju američke vlade.
