Europska komisija danas je društvu Meta službeno poslala zahtjev za informacijama u skladu s Aktom o digitalnim uslugama. Komisija traži od društva Meta više informacija o mjerama koje je poduzelo kako bi ispunilo obveze povezane s procjenama rizika i mjerama ublažavanja radi zaštite integriteta izbora i nakon terorističkih napada Hamasa diljem Izraela, posebno u pogledu širenja nezakonitog sadržaja i dezinformacija.
Meta mora dostaviti zatražene informacije Komisiji povezane s odgovorom na krizu do 25. listopada 2023. i do 8. studenoga 2023. o zaštiti integriteta izbora. Na temelju ocjene odgovora društva Meta Komisija će procijeniti sljedeće korake. To bi moglo uključivati službeno pokretanje postupka u skladu s člankom 66. Akta o digitalnim uslugama. U skladu s člankom 74. stavkom 2. Akta o digitalnim uslugama Komisija može izreći novčane kazne za netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije kao odgovor na zahtjev za informacije. Ako Meta ne odgovori, Komisija može odlukom zatražiti informacije. U tom bi slučaju izostanak odgovora u roku mogao dovesti do izricanja periodičnih penala.
Nakon što su proglašeni vrlo velikim internetskim platformama, Facebook i Instagram moraju poštovati sve odredbe Akta o digitalnim uslugama, uključujući procjenu i smanjivanje rizika povezanih sa širenjem nezakonitog sadržaja, dezinformacijama i svim negativnim učincima na ostvarivanje temeljnih prava.
Google Chrome, unatoč svim regulatornim turbulencijama oko njega, ostaje neprikosnoven s nevjerojatnih 65,02 posto tržišnog udjela, koji se u travnju 2025. smanjio za 0,62 postotna boda.
Globalno tržište IoT-a spremno je za rast po složenoj godišnjoj stopi od 13,5 posto, s 959,6 milijardi dolara u 2023. na 1,8 bilijuna dolara prihoda u 2028., prema izvješću GlobalData.
Meta je objavila samostalnu aplikaciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji. Ovim potezom tehnološki div društvenih mreža nastoji konkurirati chatbot rješenjima drugih kompanija.
