Vrhovni sud SAD-a presudio je da su geofence nalozi, kojima se traže podaci o uređajima na određenom području, zaštićeni pravima na privatnost. Odluka je važna jer lokacijski podaci iz mobilnih uređaja mogu otkriti kretanje, navike, kontakte i osjetljive životne obrasce velikog broja ljudi. Time se postavlja granica između digitalne forenzike i masovnog prikupljanja podataka o osobama koje nisu pojedinačno osumnjičene.
Presuda kojom se geofence nalozi stavljaju pod jaču zaštitu privatnosti važan je trenutak za digitalna prava. Geofence omogućuje istražiteljima da od tehnološke kompanije zatraže informacije o uređajima koji su se nalazili na određenom području u određeno vrijeme. Takav pristup može pomoći u istrazi teških kaznenih djela, ali istodobno zahvaća podatke velikog broja ljudi koji se slučajno nalaze u blizini. Mobilni telefon postaje svjedok kretanja, a lokacija može otkriti daleko više od same fizičke prisutnosti.
Problem geofence naloga leži u njegovoj širini. Klasični nalog obično polazi od poznatog osumnjičenika ili predmeta. Geofence pristup kreće od mjesta i vremena, a tek zatim pokušava pronaći osobu. To znači da se prvo prikuplja skup podataka o potencijalno nedužnim korisnicima, a zatim se iz njega izvlače tragovi. U digitalnom okruženju takva logika može postati vrlo invazivna jer telefoni stalno generiraju podatke o lokaciji, često kroz više aplikacija, operativnih sustava i povezanih usluga.
Odluka suda šalje poruku da tehnološka mogućnost ne smije automatski postati istražna rutina. Lokacijski podaci imaju veliku dokaznu vrijednost, ali i visoku privatnosnu osjetljivost. Posjet liječniku, vjerskom objektu, političkom skupu, novinarskom izvoru ili odvjetničkom uredu može se otkriti analizom kretanja. Ako se takvi podaci prikupljaju preširoko, građani mogu biti zahvaćeni nadzorom bez individualizirane sumnje. To je temeljni razlog zašto se digitalna istraga sve češće sukobljava s ustavnim i ljudskopravnim standardima.
Tri mjeseca nakon početka primjene australskog dobnog ograničenja većina djece od 10 do 15 godina i dalje je koristila barem jednu obuhvaćenu društvenu mrežu. Prema prvom izvješću regulatora eSafety, takvu je platformu tijekom četiri tjedna prije istraživanja koristilo 81,5 posto ispitanika, u usporedbi s 85,9 posto prije početka primjene novih pravila.
Kibernetički napad na tvrtku MyDr, jednog od najvećih poljskih pružatelja sustava za elektroničku medicinsku dokumentaciju, pretvorio je pitanje kibernetičke sigurnosti zdravstva u problem koji se izravno tiče gotovo polovice stanovništva Poljske. Poljske vlasti 12. kolovoza objavile su da curenje podataka može obuhvatiti blizu 19 milijuna građana, a ukradena baza veća je od dva terabajta. Napadači su ranije tvrdili da raspolažu podacima povezanima s više od 18,8 milijuna jedinstvenih PESEL identifikacijskih brojeva. Sustav MyDr koristi oko 12.000 zdravstvenih ustanova, koje su, prema posljednjim informacijama poljskih vlasti, nastavile s normalnim radom.
Policijski službenici Policijske postaje Orahovica istražuju prijevaru u kojoj je 75-godišnjak ostao bez oko 120.000 eura nakon što se javio na oglas za trgovanje kriptovalutama. Slučaj je policiji prijavio nakon što mu, unatoč višestrukim uplatama i obećanjima o velikoj zaradi, navodna dobit nikada nije isplaćena. Prema kaznenoj prijavi koju je zaprimila policija, sve je počelo sredinom srpnja 2026. godine kada se oštećeni javio na oglas za trgovanje kriptovalutama. Nakon toga kontaktirao ga je navodni broker koji je od njega zatražio podatke bankovne kartice.
