Vrhovni sud SAD-a presudio je da su geofence nalozi, kojima se traže podaci o uređajima na određenom području, zaštićeni pravima na privatnost. Odluka je važna jer lokacijski podaci iz mobilnih uređaja mogu otkriti kretanje, navike, kontakte i osjetljive životne obrasce velikog broja ljudi. Time se postavlja granica između digitalne forenzike i masovnog prikupljanja podataka o osobama koje nisu pojedinačno osumnjičene.
Presuda kojom se geofence nalozi stavljaju pod jaču zaštitu privatnosti važan je trenutak za digitalna prava. Geofence omogućuje istražiteljima da od tehnološke kompanije zatraže informacije o uređajima koji su se nalazili na određenom području u određeno vrijeme. Takav pristup može pomoći u istrazi teških kaznenih djela, ali istodobno zahvaća podatke velikog broja ljudi koji se slučajno nalaze u blizini. Mobilni telefon postaje svjedok kretanja, a lokacija može otkriti daleko više od same fizičke prisutnosti.
Problem geofence naloga leži u njegovoj širini. Klasični nalog obično polazi od poznatog osumnjičenika ili predmeta. Geofence pristup kreće od mjesta i vremena, a tek zatim pokušava pronaći osobu. To znači da se prvo prikuplja skup podataka o potencijalno nedužnim korisnicima, a zatim se iz njega izvlače tragovi. U digitalnom okruženju takva logika može postati vrlo invazivna jer telefoni stalno generiraju podatke o lokaciji, često kroz više aplikacija, operativnih sustava i povezanih usluga.
Odluka suda šalje poruku da tehnološka mogućnost ne smije automatski postati istražna rutina. Lokacijski podaci imaju veliku dokaznu vrijednost, ali i visoku privatnosnu osjetljivost. Posjet liječniku, vjerskom objektu, političkom skupu, novinarskom izvoru ili odvjetničkom uredu može se otkriti analizom kretanja. Ako se takvi podaci prikupljaju preširoko, građani mogu biti zahvaćeni nadzorom bez individualizirane sumnje. To je temeljni razlog zašto se digitalna istraga sve češće sukobljava s ustavnim i ljudskopravnim standardima.
Presuda kojom se geofence nalozi stavljaju pod jaču zaštitu privatnosti važan je trenutak za digitalna prava. Geofence omogućuje istražiteljima da od tehnološke kompanije zatraže informacije o uređajima koji su se nalazili na određenom području u određeno vrijeme. Takav pristup može pomoći u istrazi teških kaznenih djela, ali istodobno zahvaća podatke velikog broja ljudi koji se slučajno nalaze u blizini. Mobilni telefon postaje svjedok kretanja, a lokacija može otkriti daleko više od same fizičke prisutnosti.
Vlasnik Lidla i Kauflanda više ne želi biti samo jedan od najvećih europskih trgovaca. Schwarz Grupa u Lübbenauu, južno od Berlina, gradi podatkovni centar vrijedan 11 milijardi eura kojim želi proširiti vlastite cloud i AI kapacitete te ponuditi europsku alternativu infrastrukturi američkih tehnoloških divova. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj investiciji koncerna koji je u poslovnoj 2025. ostvario 185,6 milijardi eura prihoda, zapošljava 604.000 ljudi i upravlja s oko 14.500 trgovina. Projekt je nastavak strategije kojom Schwarz Grupa proizvodnju, trgovinu, logistiku, recikliranje i digitalne usluge povezuje u jedinstven sustav.
Meta Platforms u svoj je AI chatbot uvela vlastiti alat za slike Muse Image. To je prvi model za generiranje slika koji je razvio Meta Superintelligence Labs nakon predstavljanja prvog velikog jezičnog modela kompanije u travnju. Muse Image ujedno je prvo veliko izdanje otkako je Meta tijekom protekle godine obnovila AI laboratorij pod vodstvom glavnog direktora za umjetnu inteligenciju Alexandera Wanga.
