U novom izdanju ICTbusiness TV emisije donosimo nastavljamo veliki tematski fokus na kibernetičku sigurnost – područje koje danas sve više određuje sigurnost gospodarstva, funkcioniranje ključne infrastrukture i povjerenje građana u digitalne usluge. Brza digitalizacija, razvoj umjetne inteligencije i promjene u globalnom okruženju doveli su do novog vala prijetnji, ali i do potrebe za inovativnim rješenjima koja mogu reagirati u milisekundama.
Martina Dragičević iz A1 Hrvatska naglašava kako Europska unija kroz NIS2 direktivu i DORA regulativu postavlja čvrst okvir za podizanje razine sigurnosti. NIS2 se odnosi na širok spektar sektora – od energetike i prometa do zdravstva i digitalne infrastrukture – obvezujući ih na stroge sigurnosne standarde i bržu razmjenu informacija o incidentima. DORA, s druge strane, cilja na financijski sektor, propisujući jasne procese upravljanja i testiranja otpornosti na kibernetičke prijetnje. Oba propisa imaju zajednički cilj – jačanje otpornosti, stabilnosti i povjerenja u sustave koji su od strateške važnosti.
Ed Whitehead iz Darwiniuma upozorava da su kibernetičke prijevare postale sofisticiranije nego ikad. Napredni alati umjetne inteligencije sada omogućuju izradu lažnih web stranica, poruka i identiteta bez uobičajenih pogrešaka po kojima su se prije mogle prepoznati prijevare. Alati poput WormGPT-a ili FraudGPT-a stavljaju moć stvaranja uvjerljivih prijevarnih sadržaja u ruke bilo koga. Rješenje vidi u analizi korisničkog ponašanja u stvarnom vremenu – od načina na koji korisnik tipka, koristi automatsko popunjavanje podataka ili pregledava aplikaciju, do identifikacije odstupanja od uobičajenog obrasca. Takav pristup omogućuje da se prijetnje otkriju i neutraliziraju prije nego što nanesu štetu.
Roshan Sherifudeen iz Regional Card Processing Centrea ističe kako se prijetnje u 2025. znatno razlikuju od onih s kojima smo se suočavali samo godinu ranije. Pojavljuju se AI-generirani napadi, deepfake videozapisi i glasovni pozivi, kao i rizici povezani s razvojem kvantnih tehnologija koje bi mogle ugroziti današnje enkripcijske standarde. Iako su tehnička rješenja naprednija nego ikad, krajnji korisnici ostaju najslabija karika – zbog čega je edukacija, ali i primjena AI-a u obrani, nužna.
Katarzyna Pawlowicz iz Visa CEE upozorava da su digitalizacija i instantna plaćanja stvorili novo okruženje u kojem prevaranti djeluju brže nego ikada. Inflacija, geopolitičke napetosti i rast online plaćanja otvaraju prostor za nove vrste financijskih prijevara. Tehnologije poput Visa Protect sada se implementiraju kako bi se u milisekundama zaštitili korisnici pri plaćanjima s računa na račun, a automatizacija i biometrija postaju ključne za sigurnost transakcija.
Iz perspektive poslovnog sektora, Viktor Olujić iz ASEE Hrvatska naglašava da kibernetička sigurnost nije samo tehničko pitanje, već i strateški prioritet za cijelo društvo. Ona zahtijeva kontinuirana ulaganja, međunarodnu suradnju i stalno usavršavanje vještina stručnjaka. Predsjednik uprave Igor Gržalja dodaje da je ASEE u Hrvatskoj u 2024. ostvario rast prihoda na 34,2 milijuna eura, uz operativnu dobit od 3,74 milijuna eura, a umjetnu inteligenciju vidi kao ključnu tehnologiju koja će oblikovati budućnost kibernetičke zaštite i digitalnih usluga.
Ova emisija ICTbusiness TV-a jasno pokazuje da borba protiv kibernetičkih prijetnji ulazi u novu fazu – onu u kojoj su brzina reakcije, pametna analiza podataka, napredne AI tehnologije i globalna suradnja ključni za očuvanje sigurnosti digitalnog ekosustava. U vremenu kada sekunde više nisu dovoljne, nego je presudno djelovati u milisekundama, kibernetička sigurnost postaje temelj svakog uspješnog i sigurnog digitalnog poslovanja.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
