Digitalna transformacija više nije teorija, nego svakodnevna praksa koja snažno utječe na poslovne modele, tržišta i očekivanja korisnika. Umjetna inteligencija, mreže nove generacije i digitalni servisi ubrzavaju procese, ali istodobno otvaraju pitanja odgovornosti, sigurnosti i stvarne vrijednosti tehnologije. Emisija donosi pogled iz prve ruke na to kako se promjene doista događaju u praksi.
Tehnologija danas više nije skrivena u pozadini poslovanja, već aktivno oblikuje način na koji radimo, komuniciramo i donosimo odluke. Digitalizacija i umjetna inteligencija ubrzano izlaze iz faze eksperimentiranja i postaju dio svakodnevne prakse, dok se istodobno mijenjaju tržišna pravila, očekivanja korisnika i ustaljeni poslovni modeli. Nova emisija fokusira se upravo na te konkretne pomake na ono što se već događa u praksi, ali i na pitanja koja tek dolaze u fokus industrija koje prolaze kroz svoje najdublje transformacije.
Raspravu o stanju i budućnosti telekom industrije otvorio je Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemach Hrvatska, naglašavajući da sektor ulazi u fazu zrelosti 5G mreža, ali i u razdoblje u kojem ključno pitanje više nije samo izgradnja infrastrukture, nego njezina stvarna monetizacija. Pozivajući se na analize GSMA i Ericssona, istaknuo je da se budućnost mreža sve snažnije veže uz cloud, automatizaciju i umjetnu inteligenciju, pri čemu se struktura ulaganja pomiče s klasičnog hardvera prema softveru, uslugama i podatkovnim platformama.
Iz obrazovne i akademske perspektive, Arsen Šolić iz Algebrae upozorio je da tehnološki razvoj, osobito AI, donosi novu razinu kompleksnosti za organizacije i zaposlenike. U okruženju kroničnog nedostatka stručnih kadrova, obrazovne institucije dobivaju ključnu ulogu u objašnjavanju stvarnih primjena tehnologije, odvajanju hypea od realnih promjena i pripremi društva za dugoročnu prilagodbu.
O digitalnoj transformaciji iz operativne perspektive govorio je Višeslav Majić iz Hrvatska poštae, ističući kako se logistika i poštanske usluge već godinama mijenjaju pod utjecajem tehnologije, e-trgovine i digitalne razmjene dokumenata. Posebno je naglasio da fiskalizacija 2.0 i širenje digitalnih računa predstavljaju stratešku, a ne samo tehničku promjenu, u kojoj Pošta vidi nastavak i evoluciju svog temeljnog poslovanja.
Stvarno stanje primjene umjetne inteligencije u hrvatskim tvrtkama opisala je Maja Krejči iz Zuluhooda, upozorivši na neujednačenu razinu usvajanja AI-ja, ali i na rastuću svijest o sigurnosnim, etičkim i organizacijskim rizicima. AI se sve više prepoznaje kao alat koji ubrzava rad i podiže produktivnost, ali zahtijeva jasna pravila, odgovornost i transparentnost.
Financijski i marketinški aspekt digitalne transformacije dodatno je otvorila Lea Baričić iz Aircasha, govoreći o izazovima brendiranja i komunikacije u strogo reguliranom fintech okruženju. Posebno je istaknula složenost rada na više tržišta, gdje se kreativnost mora uskladiti s različitim regulatornim okvirima, kulturnim navikama i očekivanjima korisnika.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se granice između telekomunikacija, svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije i potrošačke elektronike ubrzano brišu. Nova ICTbusiness TV emisija donosi pogled na tehnologije koje mijenjaju dostupnost mreže, autonomiju uređaja, zaštitu podataka i poslovne modele operatora. Zajednička poruka razgovora jest da budući rast neće ovisiti samo o bržim mrežama, nego o sposobnosti industrije da povezivost pretvori u sigurnu, korisnu i lokalno održivu uslugu.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se telekom industrija istodobno suočava s pritiskom na postojeće resurse i otvara prostor za potpuno nove načine upravljanja mrežama. U ekskluzivnoj ICTbusiness TV emisiji razgovara se o spektru kao ograničenom državnom resursu, privatnim mobilnim mrežama u kritičnoj infrastrukturi, satelitskom povezivanju udaljenih područja te AI sustavima koji postupno ulaze u operativne i korisničke procese.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
