Nakon odluke domaćeg telekomunikacijskog regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) od kraja studenog kreće deregulacija domaćeg tržišta brzog fiksnog pristupa internetu što znači da od 572 geografska područja u njih 72 i HT će moći slobodno formirati cijene.
Upravo je to glavna tema prve ICTbusiness TV emisije u našoj desetoj po redu sezoni i na početku smo razgovaralo s predsjednikom Vijeća HAKOM-a Tonkom Obuljenom. Prema njegovim riječima deregulacija nije posljedica diskretne odluke HAKOM-a nego postupka analize tržišta i detaljne geografske analize koja je pokazala da postoje geografska područja u kojima regulacija pristupa HT-ovoj svjetlovodnoj mreži više nije opravdana.
Potrebno naglasiti da se deregulira samo tržište tzv. velikog kapaciteta (tržište usluga širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem svjetlovodnih i kabelskih mreža) i to ne na cijelom području Republike Hrvatske nego samo u određenim geografskim područjima. To su geografska područja za koja je utvrđeno da ne postoje velike i trajne strukturne zapreke za ulazak na tržište, odnosno područja u kojima alternativni operatori imaju ili grade vlastite svjetlovodne i kabelske mreže te u kojima HT više nije dominantan operator.
Za mišljenje smo pitali i Jiří Dvorjančanskog predsjednika Uprave A1 Hrvatska koji smatra kako je odluka preuranjena i da se s njom trebalo pričekati. Pritom ističe kako Deutsche Telekom odnosno Hrvatski Telekom će dobiti mogućnost dodatnog ovladavanja tržištem.
Naime, u A1 Hrvatska smatraju kako ne postoji opravdana osnova za ovu odluku, odnosno da je ona preuranjena te da ista nije u skladu s EU praksom. HAKOM ovom odlukom demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje Hrvatski Telekom još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga Hrvatski Telekom biti dereguliran.
Slično deregulaciju vide i u Telemach Hrvatska gdje smo razgovarali s predsjednikom Uprave Adrianom Ježinom koji smatra da je ulaganje Telemacha u optiku motiviralo je i druge operatore na investiranje, što se pokazalo dobrim za korisnike, ali i za digitalni razvoj zemlje. No umjesto da se takvo okružje i dalje potiče, donesena odluka će hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija unazaditi, smatraju u ovom telekomu i kako Ježina ističe to će se dogoditi upravo sada, kad je tržišna utakmica tek krenula a HT, što je presedan, prema HAKOM-ovoj analizi razvoja tržišnog udjela u prvom kvartalu ove godine povećao svoju dominaciju u fiksnoj.
Prema njegovim riječima umjesto da se razmatra pokrivenost najmanje dva alternativna operatora i njihov maloprodajni tržišni udio, na ovakav način stvara se nerealna sliku stvarnog tržišnog udjela i tržišne snage najvećeg operatora.
Na kraju emisije donosimo razgovor sa Sinišom Đuranovićem, članom Uprave i glavnim direktorom za korporativne poslove (CCO) Hrvatskog Telekoma koji pozdravlja odluku HAKOM-a i smatra kako će donijeti pozitivan utjecaj na ubrzanje uvođenje brzog širokopojasnog pristupa internetu. Prema njegovim riječima deregulacija je apsolutno ispravan pristup i po našem mišljenju takva odluka je davno trebala biti donesena te je njen opseg trebao biti znatno veći.
On napominje da bi u interesu digitalizacije Hrvatske trebalo deregulirati cijelo tržište brzog interneta, jer ne samo da 60 posto tržišta brzog interneta ostaje regulirano, već je i tržište bakrene mreža i dalje 100% regulirano.
Nastavljamo s našim ekskluzivnim TV emisijama iz Barcelone s MWC 2024. Na početku emisije razgovarali smo s CEO-om jednog od dva domaća jednoroga odnosno tvrtki čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara. Naravno riječ je o Infobipu, a naš sugovornik je Silvio Kutić.
Očekuje se da će potrošnja na IT usluge porasti za 8,7 posto u 2024., dosegnuvši 1,5 trilijuna dolara. To je uglavnom zbog ulaganja poduzeća u organizacijsku učinkovitost i projekte optimizacije. Ta će ulaganja biti ključna u ovom razdoblju ekonomske nesigurnosti.
Bez obrazovanja nema napretka, međutim na nivou Europske unije prepoznata je potreba Pametne specijalizacije odnosno načina poticanja razvoja i inovacija u pojedinim sektorima, ali i njihova suštinska promjena i postavljena su zapravo vrlo velika očekivanja.
