Globalno tržište ulazi u razdoblje snažnih i dubokih promjena koje zahvaćaju industriju, gospodarstvo i društvo u cjelini. Novi obrasci potrošnje, tehnološki pomaci i geopolitički pritisci istodobno otvaraju prilike i stvaraju dodatne rizike. U središtu tih procesa nalaze se pitanja konkurentnosti, regulacije i prilagodbe novim tržišnim pravilima. Upravo ta kombinacija ubrzanih promjena i strateških odluka određivat će tko će se uspješno prilagoditi, a tko zaostati.
Svjetsko tržište se snažno mijenja, kako ističu sugovornici u novoj ICTbusiness TV emisiji sa WMF 2025 koji je održan u Rovinju promjene su velike, neki bi rekli i tektonske. Europsko automobilsko tržište danas se nalazi pod pritiskom elektrifikacije, promjena potrošačkih navika i dolaska novih globalnih igrača. Jochen Tueting, direktor Chery Europe, u razgovoru objašnjava zašto kineski proizvođači u ovom trenutku vide priliku za snažniji ulazak na europska tržišta, uključujući i Hrvatsku. Prema njegovim riječima, riječ je o cjenovno osjetljivim tržištima na kojima kupci traže optimalan omjer tehnologije, kvalitete i cijene. Tueting ističe kako je Chery još 2018. otvorio europski istraživačko-razvojni centar u Njemačkoj kako bi vozila bila prilagođena europskim vozačkim navikama, a ne samo regulatornim zahtjevima. Strategija dvaju brendova, Ohmede i JKU-a, omogućuje preciznije ciljanje različitih skupina kupaca, uz snažno oslanjanje na lokalne partnere i servisnu infrastrukturu.
Drugi segment emisije posvećen je globalnim crnim tržištima i skrivenim ekonomijama. Mariana van Zeller, istraživačka novinarka i autorica serije “Trafficked” na National Geographicu, govori o razmjerima ilegalnih tržišta koja, prema procjenama, čine oko 35 posto globalnog gospodarstva. Van Zeller naglašava kako se crna tržišta ne odvijaju samo u sjeni interneta ili na udaljenim lokacijama, već su prisutna svuda oko nas – od krivotvorina do financijskih prijevara. Kao ključne uzroke ističe ekstremnu globalnu nejednakost i korupciju, a rješenje vidi u stvaranju radnih prilika i jačanju institucija.
Na kraju razgovaramo o utjecaju umjetne inteligencije na komunikacijsku i kreativnu industriju. Aco Momčilović govori o utjecaju umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija danas prožima gotovo svaki segment poslovanja i svakodnevnog života, no svijet se suočava s ključnim izazovima njezine regulacije i razvoja. „Trenutno pratimo vrlo zanimljivu fazu - Europska unija je donijela AI Act, no već postoje inicijative na visokoj političkoj razini koje sugeriraju da bi se njegova provedba mogla ublažiti ili usporiti. Vidjet ćemo hoće li to ostati uravnotežena regulativa koja će poticati odgovoran razvoj ili će prevagnuti interesi koji bi mogli zakočiti inovacije“, ističe Aco Momčilović, direktor FutureHRConsulting.
Vladimir Preselj iz MPR-a analizira kako AI već danas mijenja rad agencija, od automatizacije sadržaja do strateškog planiranja, ali i otvara pitanja regulacije, etike i transparentnosti. Poseban naglasak stavljen je na europski kontekst, izazove Akta o umjetnoj inteligenciji te pitanje može li Europa, uključujući Hrvatsku, zadržati konkurentnost u globalnoj utrci u kojoj dominiraju američki i kineski tehnološki divovi.
Prema njegovim riječima tu ima rješenja koja se koriste kod proizvodnju sadržaja, ponajviše po pitanju koncepta proizvodnje sadržaja za komunikaciju. Koristi se, kako sam ističe i za dobivanje inspiracije kod odnosa s javnošću, no bez čovjekove uloge u cijelom procesu, pa sve do završnog peglanja sadržaja umjetna inteligencija je ništa više doli dobar i kvalitetan pomoćnik i alat.
„Automatizaciju i alate umjetne inteligencije već koristimo u različite svrhe - od medijskih do internih procesa, ovisno o formatu komunikacije. To se ne odnosi samo na tekstualne sadržaje, nego i na video i fotografije. U tom području već vidimo konkretne koristi, jer nam omogućuju da u kraćem vremenu i uz manji broj ljudi obavimo niz administrativnih i tehničkih zadataka koji postoje u svakom poslu. To su, primjerice, PR aktivnosti i pripreme koje su nekad oduzimale znatno više resursa“, ističe Preselj.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
