Umjetna inteligencija sve je prisutnija u razvoju softvera, ali njezina stvarna uloga znatno je prizemnija od onoga što sugeriraju marketinške poruke. Umjesto potpune automatizacije, AI danas najviše pomaže u ubrzavanju ponavljajućih i dobro definiranih zadataka. Ključne odluke, arhitektura sustava i razumijevanje problema i dalje ostaju u domeni iskusnih ljudi.
U novom izdanju emisije ICT na Ti u središtu pažnje je jedno od ključnih pitanja suvremenog ICT sektora i to kako se stvarno mijenja razvoj softvera u trenutku kada umjetna inteligencija iz eksperimentalne tehnologije prelazi u svakodnevni alat, odnosno kako umjetna inteligencija zaista mijenja razvoj softvera – što je stvarnost, a što marketinški hype o aplikacijama nastalima u „90 sekundi“. Gost emisije je Matija Matijevac, suosnivač tvrtki Maidea i Zuluhood, koji iz perspektive produktnog inženjeringa i rada na konkretnim projektima vrlo jasno razdvaja hype od realnih mogućnosti koje AI danas nudi razvojnim timovima.
Iako se u javnom prostoru često stvara dojam da će umjetna inteligencija u kratkom roku zamijeniti programere, dizajnere i produktne timove, praksa pokazuje znatno nijansiraniju sliku. AI danas može značajno ubrzati razvoj u segmentima koji su ponavljajući i dobro poznati, poput generiranja osnovnog koda, izrade tehničke dokumentacije, testiranja standardnih scenarija ili pisanja korisničkih uputa. No, čim se krene prema složenijim sustavima, netipičnim poslovnim procesima i inovativnim rješenjima, granice umjetne inteligencije vrlo brzo postaju vidljive.
Upravo tu, kako ističe Matijevac, na scenu stupaju iskusni inženjeri i produktni stručnjaci. Njihova uloga nije samo pisanje koda, nego razumijevanje problema, osmišljavanje arhitekture, povezivanje tehnologije s realnim poslovnim potrebama i donošenje odluka koje dugoročno određuju održivost proizvoda. Umjetna inteligencija može pomoći, ali ne može zamijeniti know-how, iskustvo i kreativnost koji su potrebni da bi se iz ideje razvio pravi digitalni proizvod, a ne samo još jedna aplikacija bez jasne svrhe.
Emisija se posebno bavi razlikom između klasične digitalizacije i produktnog pristupa razvoju softvera. Umjesto pukog prebacivanja postojećih procesa u digitalni oblik, cilj je promijeniti paradigmu poslovanja i prilagoditi rješenja novim generacijama korisnika. To podrazumijeva dubinsko razumijevanje načina rada korisnika, njihovih navika i očekivanja, ali i spremnost da se postojeći procesi preispitaju i redefiniraju. Takav pristup zahtijeva vrijeme, razgovor i blisku suradnju s klijentima, ali je jedini koji dugoročno donosi rezultate.
Kroz konkretne primjere iz prakse, od rješenja za javni sektor poput platformi za vrtiće i škole do složenih sustava u turizmu i nautici, emisija pokazuje kako nastaju skalabilni digitalni proizvodi. U tim projektima tehnologija je samo jedan dio slagalice. Jednako su važni organizacija, komunikacija s korisnicima, prilagodba regulatornim okvirima i visoki standardi sigurnosti. Sigurnost i privatnost podataka pritom nisu opcija, nego temelj svakog ozbiljnog sustava, osobito kada se radi o osjetljivim informacijama i velikom broju korisnika.
Završni dio emisije donosi pogled prema budućnosti domaće tehnološke scene i mogućnostima izlaska na globalno tržište. Na primjeru Zuluhooda otvara se tema startupa koji iz vrlo konkretnog problema gradi međunarodno relevantno rješenje, uz jasnu viziju rasta i razvoja. Razgovor potvrđuje da uspjeh u digitalnom svijetu ne dolazi iz generičkih rješenja, nego iz kombinacije znanja, iskustva, razumijevanja tržišta i sposobnosti da se tehnologija koristi kao alat, a ne kao sama sebi svrha.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
MWC 2026 pokazuje industriju koja se istodobno priprema za mreže sljedeće generacije i traži konkretne načine kako umjetnu inteligenciju pretvoriti u stvarnu poslovnu i korisničku vrijednost. Nova i posljednja ekskluzivna ICTbusiness TV emisija iz Barcelone donosi razgovore o 6G-u, tehnološkoj suverenosti, agentnom AI-ju, proširenoj stvarnosti i uređajima koji bi u budućnosti trebali postati aktivni suradnici korisnika. Zajedničko svim razgovorima jest pitanje kako tehnološke mogućnosti povezati s potrebama tržišta, regulatornim zahtjevima i novim načinima rada.
