Umjetna inteligencija sve je prisutnija u razvoju softvera, ali njezina stvarna uloga znatno je prizemnija od onoga što sugeriraju marketinške poruke. Umjesto potpune automatizacije, AI danas najviše pomaže u ubrzavanju ponavljajućih i dobro definiranih zadataka. Ključne odluke, arhitektura sustava i razumijevanje problema i dalje ostaju u domeni iskusnih ljudi.
U novom izdanju emisije ICT na Ti u središtu pažnje je jedno od ključnih pitanja suvremenog ICT sektora i to kako se stvarno mijenja razvoj softvera u trenutku kada umjetna inteligencija iz eksperimentalne tehnologije prelazi u svakodnevni alat, odnosno kako umjetna inteligencija zaista mijenja razvoj softvera – što je stvarnost, a što marketinški hype o aplikacijama nastalima u „90 sekundi“. Gost emisije je Matija Matijevac, suosnivač tvrtki Maidea i Zuluhood, koji iz perspektive produktnog inženjeringa i rada na konkretnim projektima vrlo jasno razdvaja hype od realnih mogućnosti koje AI danas nudi razvojnim timovima.
Iako se u javnom prostoru često stvara dojam da će umjetna inteligencija u kratkom roku zamijeniti programere, dizajnere i produktne timove, praksa pokazuje znatno nijansiraniju sliku. AI danas može značajno ubrzati razvoj u segmentima koji su ponavljajući i dobro poznati, poput generiranja osnovnog koda, izrade tehničke dokumentacije, testiranja standardnih scenarija ili pisanja korisničkih uputa. No, čim se krene prema složenijim sustavima, netipičnim poslovnim procesima i inovativnim rješenjima, granice umjetne inteligencije vrlo brzo postaju vidljive.
Upravo tu, kako ističe Matijevac, na scenu stupaju iskusni inženjeri i produktni stručnjaci. Njihova uloga nije samo pisanje koda, nego razumijevanje problema, osmišljavanje arhitekture, povezivanje tehnologije s realnim poslovnim potrebama i donošenje odluka koje dugoročno određuju održivost proizvoda. Umjetna inteligencija može pomoći, ali ne može zamijeniti know-how, iskustvo i kreativnost koji su potrebni da bi se iz ideje razvio pravi digitalni proizvod, a ne samo još jedna aplikacija bez jasne svrhe.
Emisija se posebno bavi razlikom između klasične digitalizacije i produktnog pristupa razvoju softvera. Umjesto pukog prebacivanja postojećih procesa u digitalni oblik, cilj je promijeniti paradigmu poslovanja i prilagoditi rješenja novim generacijama korisnika. To podrazumijeva dubinsko razumijevanje načina rada korisnika, njihovih navika i očekivanja, ali i spremnost da se postojeći procesi preispitaju i redefiniraju. Takav pristup zahtijeva vrijeme, razgovor i blisku suradnju s klijentima, ali je jedini koji dugoročno donosi rezultate.
Kroz konkretne primjere iz prakse, od rješenja za javni sektor poput platformi za vrtiće i škole do složenih sustava u turizmu i nautici, emisija pokazuje kako nastaju skalabilni digitalni proizvodi. U tim projektima tehnologija je samo jedan dio slagalice. Jednako su važni organizacija, komunikacija s korisnicima, prilagodba regulatornim okvirima i visoki standardi sigurnosti. Sigurnost i privatnost podataka pritom nisu opcija, nego temelj svakog ozbiljnog sustava, osobito kada se radi o osjetljivim informacijama i velikom broju korisnika.
Završni dio emisije donosi pogled prema budućnosti domaće tehnološke scene i mogućnostima izlaska na globalno tržište. Na primjeru Zuluhooda otvara se tema startupa koji iz vrlo konkretnog problema gradi međunarodno relevantno rješenje, uz jasnu viziju rasta i razvoja. Razgovor potvrđuje da uspjeh u digitalnom svijetu ne dolazi iz generičkih rješenja, nego iz kombinacije znanja, iskustva, razumijevanja tržišta i sposobnosti da se tehnologija koristi kao alat, a ne kao sama sebi svrha.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se granice između telekomunikacija, svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije i potrošačke elektronike ubrzano brišu. Nova ICTbusiness TV emisija donosi pogled na tehnologije koje mijenjaju dostupnost mreže, autonomiju uređaja, zaštitu podataka i poslovne modele operatora. Zajednička poruka razgovora jest da budući rast neće ovisiti samo o bržim mrežama, nego o sposobnosti industrije da povezivost pretvori u sigurnu, korisnu i lokalno održivu uslugu.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se telekom industrija istodobno suočava s pritiskom na postojeće resurse i otvara prostor za potpuno nove načine upravljanja mrežama. U ekskluzivnoj ICTbusiness TV emisiji razgovara se o spektru kao ograničenom državnom resursu, privatnim mobilnim mrežama u kritičnoj infrastrukturi, satelitskom povezivanju udaljenih područja te AI sustavima koji postupno ulaze u operativne i korisničke procese.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
