Hibridno-električna vozila postaju najpreferentirniji izbor europskih potrošača, s tržišnim udjelom od 34,7 posto u prvih osam mjeseci 2025. godine. Benzinska i dizelska vozila bilježe kontinuirani pad, s kombiniranim udjelom koji se smanjio na 37,5 posto u odnosu na 47,6 posto u istom razdoblju 2024. godine.
Europsko tržište osobnih automobila 2024. godine blago je poraslo (10,6 milijuna registracija, +0,8 posto), ali se 2025. suočilo s blagim padom. Do kolovoza 2025. registrirano je 7,9 milijuna novih vozila u EU-u, što je 0,1 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine. U odnosu na predpandemijsku 2019., tržište je i dalje oko 1,5 milijuna vozila manja.
Upravo o tome razgovaramo s Dimitrijem Trbović, članom uprave Zubak Grupe. Pad je praćen velikom promjenom u strukturi pogonskih sklopova: hibridna vozila (HEV) postala su najveći segment sa 34,7 posto udjela, a baterijski električni automobili (BEV) dosegnuli su 15,8 posto tržišta. Registracije BEV-ova porasle su na 1,132 milijuna vozila, a plug‑in hibridi zauzeli su 8,6 posto tržišta. Usporedbe radi, 2024. godine BEV-ovi su činili 13,6 posto prodaje na razini EU-a, dok je dizel pao na 11,9 posto. Njemačka zadržava dominantnu poziciju na europskom tržištu s udjelom od 19,7 posto ukupnih europskih prodaja, unatoč blagom padu od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi ju Velika Britanija s udjelom od 13,3 posto i rastom od 2,1 posto, dok Francuska zauzima treće mjesto s udjelom od 11 posto, ali s padom od 7,1 posto. Italija je na četvrtom mjestu s udjelom od 11 posto i padom od 3,7 posto, dok Turska bilježi značajan rast od 7,1 posto.
Hibridno-električna vozila postaju najpreferentirniji izbor europskih potrošača, s tržišnim udjelom od 34,7 posto u prvih osam mjeseci 2025. godine. Benzinska i dizelska vozila bilježe kontinuirani pad, s kombiniranim udjelom koji se smanjio na 37,5 posto u odnosu na 47,6 posto u istom razdoblju 2024. godine.
Tržište električnih vozila doživljava snažnu ekspanziju u Europi tijekom 2025. godine, s registracijama koje su porasle za 24,8 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na prethodnu godinu. Električna vozila su u kolovozu 2025. dosegla rekordni tržišni udio od 20,2 posto, što predstavlja povećanje od 3,6 postotnih bodova u odnosu na kolovoz 2024.
Čak šest europskih zemalja ima preko 30 posto tržišnog udjela električnih vozila: Norveška vodi s nevjerojatnih 93,69 posto, slijede Danska (63,85 posto), Nizozemska (35 posto), Švedska (35,23 posto), Finska (34,16 posto) i Belgija (32,81 posto). Ovi podaci pokazuju da je svaki 6. automobil prodan u Europi sada potpuno električna.
Kineski automobilski brendovi doživljavaju spektakularan rast na europskom tržištu, s udjelom koji se gotovo udvostručio u prvoj polovici 2025. godine na rekordnih 5,1 posto, u odnosu na 2,7 posto u istom razdoblju 2024. godine. Volumen prodaje kineskih brendova porastao je za impresivnih 91 posto u prvih šest mjeseci 2025., dosegnuvši 347.135 jedinica.
Pet ključnih kineskih brendova predvodi ovaj rast: BYD, Jaecoo, Omoda, Leapmotor i Xpeng. BYD se posebno istaknuo agresivnom strategijom cijena, registrirajući 70.500 jedinica u prvoj polovici 2025. godine, što predstavlja rast od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu. U kolovozu 2025., BYD je nadmašio Teslu u EU-u po drugi uzastopni mjesec, s prodajom koja je porasla za 201,3 posto.
Europsko tržište automobila u 2025. nalazi se na prekretnici. Ukupna potražnja stagnira, ali prelazak na elektrifikaciju dobiva zamah – hibridi i BEV‑ovi sada čine više od polovice novih registracija. Njemačka pokazuje da električna vozila mogu rasti unatoč slabijoj ukupnoj prodaji, dok Francuska i Italija traže ravnotežu između poticaja i održive potražnje. Paralelno jačanje kineskih brendova, koji nude cjenovno konkurentne modele, potiče europske proizvođače da ubrzaju inovacije. Sljedećih 12 mjeseci bit će presudni za oblikovanje ravnoteže između lokalnih i azijskih igrača te za nastavak tranzicije prema niskougljičnom prometu.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
MWC 2026 pokazuje industriju koja se istodobno priprema za mreže sljedeće generacije i traži konkretne načine kako umjetnu inteligenciju pretvoriti u stvarnu poslovnu i korisničku vrijednost. Nova i posljednja ekskluzivna ICTbusiness TV emisija iz Barcelone donosi razgovore o 6G-u, tehnološkoj suverenosti, agentnom AI-ju, proširenoj stvarnosti i uređajima koji bi u budućnosti trebali postati aktivni suradnici korisnika. Zajedničko svim razgovorima jest pitanje kako tehnološke mogućnosti povezati s potrebama tržišta, regulatornim zahtjevima i novim načinima rada.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se granice između telekomunikacija, svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije i potrošačke elektronike ubrzano brišu. Nova ICTbusiness TV emisija donosi pogled na tehnologije koje mijenjaju dostupnost mreže, autonomiju uređaja, zaštitu podataka i poslovne modele operatora. Zajednička poruka razgovora jest da budući rast neće ovisiti samo o bržim mrežama, nego o sposobnosti industrije da povezivost pretvori u sigurnu, korisnu i lokalno održivu uslugu.