Hibridno-električna vozila postaju najpreferentirniji izbor europskih potrošača, s tržišnim udjelom od 34,7 posto u prvih osam mjeseci 2025. godine. Benzinska i dizelska vozila bilježe kontinuirani pad, s kombiniranim udjelom koji se smanjio na 37,5 posto u odnosu na 47,6 posto u istom razdoblju 2024. godine.
Europsko tržište osobnih automobila 2024. godine blago je poraslo (10,6 milijuna registracija, +0,8 posto), ali se 2025. suočilo s blagim padom. Do kolovoza 2025. registrirano je 7,9 milijuna novih vozila u EU-u, što je 0,1 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine. U odnosu na predpandemijsku 2019., tržište je i dalje oko 1,5 milijuna vozila manja.
Upravo o tome razgovaramo s Dimitrijem Trbović, članom uprave Zubak Grupe. Pad je praćen velikom promjenom u strukturi pogonskih sklopova: hibridna vozila (HEV) postala su najveći segment sa 34,7 posto udjela, a baterijski električni automobili (BEV) dosegnuli su 15,8 posto tržišta. Registracije BEV-ova porasle su na 1,132 milijuna vozila, a plug‑in hibridi zauzeli su 8,6 posto tržišta. Usporedbe radi, 2024. godine BEV-ovi su činili 13,6 posto prodaje na razini EU-a, dok je dizel pao na 11,9 posto. Njemačka zadržava dominantnu poziciju na europskom tržištu s udjelom od 19,7 posto ukupnih europskih prodaja, unatoč blagom padu od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi ju Velika Britanija s udjelom od 13,3 posto i rastom od 2,1 posto, dok Francuska zauzima treće mjesto s udjelom od 11 posto, ali s padom od 7,1 posto. Italija je na četvrtom mjestu s udjelom od 11 posto i padom od 3,7 posto, dok Turska bilježi značajan rast od 7,1 posto.
Hibridno-električna vozila postaju najpreferentirniji izbor europskih potrošača, s tržišnim udjelom od 34,7 posto u prvih osam mjeseci 2025. godine. Benzinska i dizelska vozila bilježe kontinuirani pad, s kombiniranim udjelom koji se smanjio na 37,5 posto u odnosu na 47,6 posto u istom razdoblju 2024. godine.
Tržište električnih vozila doživljava snažnu ekspanziju u Europi tijekom 2025. godine, s registracijama koje su porasle za 24,8 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na prethodnu godinu. Električna vozila su u kolovozu 2025. dosegla rekordni tržišni udio od 20,2 posto, što predstavlja povećanje od 3,6 postotnih bodova u odnosu na kolovoz 2024.
Čak šest europskih zemalja ima preko 30 posto tržišnog udjela električnih vozila: Norveška vodi s nevjerojatnih 93,69 posto, slijede Danska (63,85 posto), Nizozemska (35 posto), Švedska (35,23 posto), Finska (34,16 posto) i Belgija (32,81 posto). Ovi podaci pokazuju da je svaki 6. automobil prodan u Europi sada potpuno električna.
Kineski automobilski brendovi doživljavaju spektakularan rast na europskom tržištu, s udjelom koji se gotovo udvostručio u prvoj polovici 2025. godine na rekordnih 5,1 posto, u odnosu na 2,7 posto u istom razdoblju 2024. godine. Volumen prodaje kineskih brendova porastao je za impresivnih 91 posto u prvih šest mjeseci 2025., dosegnuvši 347.135 jedinica.
Pet ključnih kineskih brendova predvodi ovaj rast: BYD, Jaecoo, Omoda, Leapmotor i Xpeng. BYD se posebno istaknuo agresivnom strategijom cijena, registrirajući 70.500 jedinica u prvoj polovici 2025. godine, što predstavlja rast od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu. U kolovozu 2025., BYD je nadmašio Teslu u EU-u po drugi uzastopni mjesec, s prodajom koja je porasla za 201,3 posto.
Europsko tržište automobila u 2025. nalazi se na prekretnici. Ukupna potražnja stagnira, ali prelazak na elektrifikaciju dobiva zamah – hibridi i BEV‑ovi sada čine više od polovice novih registracija. Njemačka pokazuje da električna vozila mogu rasti unatoč slabijoj ukupnoj prodaji, dok Francuska i Italija traže ravnotežu između poticaja i održive potražnje. Paralelno jačanje kineskih brendova, koji nude cjenovno konkurentne modele, potiče europske proizvođače da ubrzaju inovacije. Sljedećih 12 mjeseci bit će presudni za oblikovanje ravnoteže između lokalnih i azijskih igrača te za nastavak tranzicije prema niskougljičnom prometu.
Jubilarna 100. TV emisija ICT na Ti bila je posvećena jednoj od najvažnijih tema za hrvatsko gospodarstvo i društvo: budućnosti obrazovanja u vremenu umjetne inteligencije, demografskog pada i velikih promjena na tržištu rada. Sugovornik emisije bio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji obrazovanje promatra kao ključan preduvjet konkurentnosti i kao sustav koji mora brže dokazivati vlastitu relevantnost.
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, poznatiji kao Srce, u emisiji ICT na Ti predstavljen je kroz razgovor s ravnateljem Ivanom Marićem kao institucija čija povijest u velikoj mjeri prati razvoj računarstva, interneta i digitalne infrastrukture u Hrvatskoj. Povod je 55 godina od odluke iz travnja 1971., kada je Savjet Sveučilišta u Zagrebu prihvatio idejni projekt osnivanja ustanove koja će računalnu tehnologiju staviti u službu akademske i znanstvene zajednice. Iz današnje perspektive ta se odluka pokazuje izrazito vizionarskom jer je donesena u vremenu kada je računarstvo još bilo rezervirano za uski krug stručnjaka, a digitalna transformacija nije bila ni poslovni ni društveni pojam.
Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.
