Hibridno-električna vozila postaju najpreferentirniji izbor europskih potrošača, s tržišnim udjelom od 34,7 posto u prvih osam mjeseci 2025. godine. Benzinska i dizelska vozila bilježe kontinuirani pad, s kombiniranim udjelom koji se smanjio na 37,5 posto u odnosu na 47,6 posto u istom razdoblju 2024. godine.
Europsko tržište osobnih automobila 2024. godine blago je poraslo (10,6 milijuna registracija, +0,8 posto), ali se 2025. suočilo s blagim padom. Do kolovoza 2025. registrirano je 7,9 milijuna novih vozila u EU-u, što je 0,1 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine. U odnosu na predpandemijsku 2019., tržište je i dalje oko 1,5 milijuna vozila manja.
Upravo o tome razgovaramo s Dimitrijem Trbović, članom uprave Zubak Grupe. Pad je praćen velikom promjenom u strukturi pogonskih sklopova: hibridna vozila (HEV) postala su najveći segment sa 34,7 posto udjela, a baterijski električni automobili (BEV) dosegnuli su 15,8 posto tržišta. Registracije BEV-ova porasle su na 1,132 milijuna vozila, a plug‑in hibridi zauzeli su 8,6 posto tržišta. Usporedbe radi, 2024. godine BEV-ovi su činili 13,6 posto prodaje na razini EU-a, dok je dizel pao na 11,9 posto. Njemačka zadržava dominantnu poziciju na europskom tržištu s udjelom od 19,7 posto ukupnih europskih prodaja, unatoč blagom padu od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi ju Velika Britanija s udjelom od 13,3 posto i rastom od 2,1 posto, dok Francuska zauzima treće mjesto s udjelom od 11 posto, ali s padom od 7,1 posto. Italija je na četvrtom mjestu s udjelom od 11 posto i padom od 3,7 posto, dok Turska bilježi značajan rast od 7,1 posto.
Hibridno-električna vozila postaju najpreferentirniji izbor europskih potrošača, s tržišnim udjelom od 34,7 posto u prvih osam mjeseci 2025. godine. Benzinska i dizelska vozila bilježe kontinuirani pad, s kombiniranim udjelom koji se smanjio na 37,5 posto u odnosu na 47,6 posto u istom razdoblju 2024. godine.
Tržište električnih vozila doživljava snažnu ekspanziju u Europi tijekom 2025. godine, s registracijama koje su porasle za 24,8 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na prethodnu godinu. Električna vozila su u kolovozu 2025. dosegla rekordni tržišni udio od 20,2 posto, što predstavlja povećanje od 3,6 postotnih bodova u odnosu na kolovoz 2024.
Čak šest europskih zemalja ima preko 30 posto tržišnog udjela električnih vozila: Norveška vodi s nevjerojatnih 93,69 posto, slijede Danska (63,85 posto), Nizozemska (35 posto), Švedska (35,23 posto), Finska (34,16 posto) i Belgija (32,81 posto). Ovi podaci pokazuju da je svaki 6. automobil prodan u Europi sada potpuno električna.
Kineski automobilski brendovi doživljavaju spektakularan rast na europskom tržištu, s udjelom koji se gotovo udvostručio u prvoj polovici 2025. godine na rekordnih 5,1 posto, u odnosu na 2,7 posto u istom razdoblju 2024. godine. Volumen prodaje kineskih brendova porastao je za impresivnih 91 posto u prvih šest mjeseci 2025., dosegnuvši 347.135 jedinica.
Pet ključnih kineskih brendova predvodi ovaj rast: BYD, Jaecoo, Omoda, Leapmotor i Xpeng. BYD se posebno istaknuo agresivnom strategijom cijena, registrirajući 70.500 jedinica u prvoj polovici 2025. godine, što predstavlja rast od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu. U kolovozu 2025., BYD je nadmašio Teslu u EU-u po drugi uzastopni mjesec, s prodajom koja je porasla za 201,3 posto.
Europsko tržište automobila u 2025. nalazi se na prekretnici. Ukupna potražnja stagnira, ali prelazak na elektrifikaciju dobiva zamah – hibridi i BEV‑ovi sada čine više od polovice novih registracija. Njemačka pokazuje da električna vozila mogu rasti unatoč slabijoj ukupnoj prodaji, dok Francuska i Italija traže ravnotežu između poticaja i održive potražnje. Paralelno jačanje kineskih brendova, koji nude cjenovno konkurentne modele, potiče europske proizvođače da ubrzaju inovacije. Sljedećih 12 mjeseci bit će presudni za oblikovanje ravnoteže između lokalnih i azijskih igrača te za nastavak tranzicije prema niskougljičnom prometu.
Od mladog inženjera u Zagrebu do čelnih pozicija u globalnom Ericssonovu sustavu, upravljanja tisućama razvojnih stručnjaka i partnerske pozicije u jednoj od najpoznatijih svjetskih konzultantskih kompanija. Takav je profesionalni put prošao Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, koji se nakon gotovo dva desetljeća međunarodne karijere vratio u Hrvatsku. U movo emisiji ICT na Ti razgovarali smo o njegovim iskustvima u Irskoj, Japanu, Mađarskoj, Švedskoj i Kini, upravljanju velikim tehnološkim organizacijama te promjenama koje umjetna inteligencija donosi ICT industriji i društvu.
Hrvatska ICT industrija ulazi u razdoblje u kojem dosadašnji modeli poslovanja, razvoj softvera i način korištenja podataka prolaze kroz velike promjene. Umjetna inteligencija više nije samo dodatna tehnologija koju kompanije uvode u postojeće proizvode, nego sve snažnije utječe na njihov razvoj, cijene i tržišnu poziciju. O izazovima domaćeg IT sektora, globalnoj konkurenciji, upravljanju podacima i budućnosti softverske industrije u 105. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, suosnivačem tvrtki Solvership i Legit Software.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
