ICT na Ti: Digitalna transformacija s razumijevanjem i gdje je stvarna snaga umjetne inteligencije

U novom izdanju emisije ICT na Ti u fokusu je bila umjetna inteligencija kao ključni pokretač digitalne transformacije poslovanja, a gost emisije bio je Bojan Hadžisejdić, suvlasnik i suosnivač Nephosa te aktivni član HUP ICT-a. Razgovor se nije zadržao na tehnološkim trendovima radi samih trendova, već se usmjerio na ono što umjetna inteligencija danas stvarno znači za poslovne procese, organizaciju rada, sigurnost podataka i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Hadžisejdić je od početka naglasio da tehnologija sama po sebi nema vrijednost ako nije jasno povezana s konkretnim poslovnim ciljevima. Umjetna inteligencija, kao i ranije cloud tehnologije, ne smije se promatrati kao statusni simbol, već kao alat za rješavanje stvarnih problema u organizacijama. Ključ je u razumijevanju poslovnih procesa, prepoznavanju uskih grla, repetitivnih aktivnosti i područja u kojima se troši najviše vremena i resursa. Tek kada se ti elementi jasno identificiraju, umjetna inteligencija može dati stvarne rezultate.

Poseban naglasak stavljen je na edukaciju i kontinuirano učenje. U svijetu u kojem se tehnologije mijenjaju iznimno brzo, znanje zastarijeva u vrlo kratkom roku. Generativna umjetna inteligencija, koja je prije nekoliko godina bila gotovo nepoznat pojam, danas je postala standardni dio poslovnih alata. Zato je, kako ističe Hadžisejdić, ključno stalno ulagati u razvoj ljudi koji te tehnologije razumiju i znaju ih primijeniti u praksi. Bez toga, digitalna transformacija ostaje samo na razini deklaracije.

Razgovor se dotaknuo i globalnog poslovanja. Nephos danas radi s klijentima od Sjeverne Amerike do Indije, a ključ uspjeha leži u kombinaciji vrhunskog znanja i snažne partnerske mreže. Lokalni partneri omogućuju razumijevanje specifičnosti pojedinih tržišta, dok se stručnost i kvaliteta isporuke osiguravaju kroz stalno usavršavanje. Takav model, poznat iz velikih tehnoloških ekosustava, pokazuje se kao najučinkovitiji i za manje, specijalizirane tvrtke.

Jedna od središnjih tema bila je primjena umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju. Hadžisejdić ističe da je AI danas primjenjiv u gotovo svim industrijama. Od povećanja osobne produktivnosti zaposlenika, preko analize dokumenata i podataka, do integracije s ERP sustavima i automatizacije korisničke podrške. Posebno se ističu inteligentni agenti koji više nisu klasični „chatbotovi“, već sustavi povezani s poslovnim bazama podataka i sposobni davati relevantne informacije u stvarnom vremenu.

No, uz prilike dolaze i rizici. Sigurnost podataka i zaštita informacija postaju jedno od ključnih pitanja u kontekstu umjetne inteligencije. Hadžisejdić upozorava da mnoge organizacije još uvijek ne razumiju dovoljno preklapanje između IT sigurnosti i AI sustava. Pravilno označavanje podataka, kontrola pristupa i sprječavanje curenja informacija prema vanjskim sustavima preduvjet su za sigurnu primjenu umjetne inteligencije. U isto vrijeme, AI se koristi i za napade i za obranu, što dodatno povećava kompleksnost sigurnosnog okruženja.

U tom kontekstu, moderni pristup sigurnosti mora biti višeslojan. Obuhvaća zaštitu identiteta, uređaja, mreže i podataka, s ciljem očuvanja kontinuiteta poslovanja. Jer, kako ističe Hadžisejdić, sva IT ulaganja na kraju se svode na jedno pitanje: kako osigurati stabilnost i održivost poslovanja.

Poseban dio razgovora bio je posvećen položaju Hrvatske unutar Europske unije. Regulativa, uključujući europski Akt o umjetnoj inteligenciji, donosi i prednosti i izazove. Model temeljen na procjeni rizika omogućuje zaštitu građana i društva, ali prekomjerna regulacija može usporiti inovacije i smanjiti investicijski potencijal. Cilj je pronaći ravnotežu između sigurnosti i razvoja, uz zadržavanje humanocentričnog pristupa u kojem čovjek ostaje u središtu odlučivanja.

Hadžisejdić je naglasio da Hrvatska ima potencijal za razvoj konkurentnih AI rješenja, ali da je razina razumijevanja i primjene još uvijek nedovoljna, posebno među malim i mikro poduzetnicima. Istraživanja pokazuju da se velik dio poduzetnika informira o umjetnoj inteligenciji kroz nespecijalizirane izvore, što često dovodi do pogrešnih zaključaka, straha i otpora prema novim tehnologijama. Upravo zato edukacija i sustavno podizanje digitalnih kompetencija postaju strateški prioritet.

Za mala gospodarstva, poput hrvatskog, umjetna inteligencija može biti snažan alat za povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Automatizacija administracije, podrška prodaji, analiza tržišta i optimizacija procesa omogućuju manjim tvrtkama da rade učinkovitije i ravnopravnije konkuriraju većim igračima.

Na kraju razgovora dotaknuta je i uloga države i javne uprave. Iako se AI postupno uvodi u javni sektor, ključ ostaje u razumijevanju tehnologije i odgovornoj primjeni. Otvorena suradnja između institucija, poslovne zajednice i stručnjaka stvara preduvjete za održiv razvoj.