Sigurnost i umjetna inteligencija sve se više preklapaju, a upravo tu mnoge organizacije još kaskaju. Nužno pravilno označavanje podataka, kontrola pristupa i sprječavanje curenja informacija izvan organizacije. Istodobno, napadi postaju sofisticiraniji jer i napadači koriste AI, dok obrana također mora postati pametnija i automatiziranija. Moderni sigurnosni pristup štiti identitete, uređaje, mrežu i podatke s ciljem kontinuiteta poslovanja.
U novom izdanju emisije ICT na Ti u fokusu je bila umjetna inteligencija kao ključni pokretač digitalne transformacije poslovanja, a gost emisije bio je Bojan Hadžisejdić, suvlasnik i suosnivač Nephosa te aktivni član HUP ICT-a. Razgovor se nije zadržao na tehnološkim trendovima radi samih trendova, već se usmjerio na ono što umjetna inteligencija danas stvarno znači za poslovne procese, organizaciju rada, sigurnost podataka i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Hadžisejdić je od početka naglasio da tehnologija sama po sebi nema vrijednost ako nije jasno povezana s konkretnim poslovnim ciljevima. Umjetna inteligencija, kao i ranije cloud tehnologije, ne smije se promatrati kao statusni simbol, već kao alat za rješavanje stvarnih problema u organizacijama. Ključ je u razumijevanju poslovnih procesa, prepoznavanju uskih grla, repetitivnih aktivnosti i područja u kojima se troši najviše vremena i resursa. Tek kada se ti elementi jasno identificiraju, umjetna inteligencija može dati stvarne rezultate.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju i kontinuirano učenje. U svijetu u kojem se tehnologije mijenjaju iznimno brzo, znanje zastarijeva u vrlo kratkom roku. Generativna umjetna inteligencija, koja je prije nekoliko godina bila gotovo nepoznat pojam, danas je postala standardni dio poslovnih alata. Zato je, kako ističe Hadžisejdić, ključno stalno ulagati u razvoj ljudi koji te tehnologije razumiju i znaju ih primijeniti u praksi. Bez toga, digitalna transformacija ostaje samo na razini deklaracije.
Razgovor se dotaknuo i globalnog poslovanja. Nephos danas radi s klijentima od Sjeverne Amerike do Indije, a ključ uspjeha leži u kombinaciji vrhunskog znanja i snažne partnerske mreže. Lokalni partneri omogućuju razumijevanje specifičnosti pojedinih tržišta, dok se stručnost i kvaliteta isporuke osiguravaju kroz stalno usavršavanje. Takav model, poznat iz velikih tehnoloških ekosustava, pokazuje se kao najučinkovitiji i za manje, specijalizirane tvrtke.
Jedna od središnjih tema bila je primjena umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju. Hadžisejdić ističe da je AI danas primjenjiv u gotovo svim industrijama. Od povećanja osobne produktivnosti zaposlenika, preko analize dokumenata i podataka, do integracije s ERP sustavima i automatizacije korisničke podrške. Posebno se ističu inteligentni agenti koji više nisu klasični „chatbotovi“, već sustavi povezani s poslovnim bazama podataka i sposobni davati relevantne informacije u stvarnom vremenu.
No, uz prilike dolaze i rizici. Sigurnost podataka i zaštita informacija postaju jedno od ključnih pitanja u kontekstu umjetne inteligencije. Hadžisejdić upozorava da mnoge organizacije još uvijek ne razumiju dovoljno preklapanje između IT sigurnosti i AI sustava. Pravilno označavanje podataka, kontrola pristupa i sprječavanje curenja informacija prema vanjskim sustavima preduvjet su za sigurnu primjenu umjetne inteligencije. U isto vrijeme, AI se koristi i za napade i za obranu, što dodatno povećava kompleksnost sigurnosnog okruženja.
U tom kontekstu, moderni pristup sigurnosti mora biti višeslojan. Obuhvaća zaštitu identiteta, uređaja, mreže i podataka, s ciljem očuvanja kontinuiteta poslovanja. Jer, kako ističe Hadžisejdić, sva IT ulaganja na kraju se svode na jedno pitanje: kako osigurati stabilnost i održivost poslovanja.
Poseban dio razgovora bio je posvećen položaju Hrvatske unutar Europske unije. Regulativa, uključujući europski Akt o umjetnoj inteligenciji, donosi i prednosti i izazove. Model temeljen na procjeni rizika omogućuje zaštitu građana i društva, ali prekomjerna regulacija može usporiti inovacije i smanjiti investicijski potencijal. Cilj je pronaći ravnotežu između sigurnosti i razvoja, uz zadržavanje humanocentričnog pristupa u kojem čovjek ostaje u središtu odlučivanja.
Hadžisejdić je naglasio da Hrvatska ima potencijal za razvoj konkurentnih AI rješenja, ali da je razina razumijevanja i primjene još uvijek nedovoljna, posebno među malim i mikro poduzetnicima. Istraživanja pokazuju da se velik dio poduzetnika informira o umjetnoj inteligenciji kroz nespecijalizirane izvore, što često dovodi do pogrešnih zaključaka, straha i otpora prema novim tehnologijama. Upravo zato edukacija i sustavno podizanje digitalnih kompetencija postaju strateški prioritet.
Za mala gospodarstva, poput hrvatskog, umjetna inteligencija može biti snažan alat za povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Automatizacija administracije, podrška prodaji, analiza tržišta i optimizacija procesa omogućuju manjim tvrtkama da rade učinkovitije i ravnopravnije konkuriraju većim igračima.
Na kraju razgovora dotaknuta je i uloga države i javne uprave. Iako se AI postupno uvodi u javni sektor, ključ ostaje u razumijevanju tehnologije i odgovornoj primjeni. Otvorena suradnja između institucija, poslovne zajednice i stručnjaka stvara preduvjete za održiv razvoj.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
MWC 2026 pokazuje industriju koja se istodobno priprema za mreže sljedeće generacije i traži konkretne načine kako umjetnu inteligenciju pretvoriti u stvarnu poslovnu i korisničku vrijednost. Nova i posljednja ekskluzivna ICTbusiness TV emisija iz Barcelone donosi razgovore o 6G-u, tehnološkoj suverenosti, agentnom AI-ju, proširenoj stvarnosti i uređajima koji bi u budućnosti trebali postati aktivni suradnici korisnika. Zajedničko svim razgovorima jest pitanje kako tehnološke mogućnosti povezati s potrebama tržišta, regulatornim zahtjevima i novim načinima rada.
