Svaka nova generacija mobilnih mreža donijela je eksponencijalno veće brzine i mogućnosti, uz smanjenje latencije i širenje podrške za nove usluge, uređaje i scenarije korištenja.
Iako neki govore kako je 2G zastarjela mreža, ona je po svojim tehničkim konfiguracijama, mogućnostima i dalje najbolje i najkvalitetnije i najsigurnije rješenje za glasovnu i SMS komunikaciju (kada ništa drugo ne radi) jer je tome na početku bila i isključivo namijenjena. Tek u nadogradnji dobila je osnovne brzine prijenosa podataka koje se i z današnje perspektive čine smiješnima, ali su krenule prije 35 godina. Kada se pogleda 2G ona ne nudi kvalitetu zvuka na razini 4G i 5G mreža, ali omogućuje vrlo sigurnu komunikaciju pogotovo u područjima niske pokrivenosti zzbog svojih tehničkih značajki.
Treba reći kako su u Hrvatskoj telekomi ugasili ili gase 3G mreže, najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom početkom godine je u potpunosti ugasio 3G mrežu, a druga dva telekoma A1 Hrvatska i Telemach također će ih uskoro ugasiti. A1 Hrvatska najavio je gašenje tijekom ove godine, a za Telemach Hrvatska još nema službenog datuma gašenja ali je gotovo sigurno da će ju i oni ugasiti.
Mobilne komunikacije doživjele su eksponencijalni rast i transformaciju, od analognih 1G sistema, uvedenih kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih, do današnjih naprednih 5G mreža. Svaka generacija, koja se obično pojavljuje svakih desetak godina, donosi značajna poboljšanja u brzini, kapacitetu, latenciji i uslugama, redefinirajući način na koji komuniciramo i interagiramo s digitalnim svijetom. Ova evolucija je vođena rastućom potražnjom za bržim prenosom podataka, boljim kvalitetom glasa i podrškom za nove, složenije aplikacije, što je dovelo do kontinuiranog pomaka od glasovno-centričnih ka podatkovno-centričnim mrežama.
Druga generacija mobilnih mreža, poznata kao 2G, prvi put je implementirana početkom 1990-ih, a prva komercijalna GSM mreža pokrenuta je u Finskoj 1991. godine. Temeljila se na digitalnim tehnologijama poput GSM-a, a koristila je frekvencijske opsege 900 i 1800 MHz u Europi, te 850 i 1900 MHz u SAD-u. Brzina prijenosa podataka bila je vrlo ograničena – početno do 14,4 kbit/s, dok su kasnije nadogradnje poput GPRS-a omogućile brzine do 40-50 kbit/s, a EDGE do 384 kbit/s. Osim govora, korisnici su mogli slati SMS poruke i koristiti osnovni prijenos podataka poput WAP-a i MMS-a. Zaštita razgovora ostvarivala se enkripcijom pomoću algoritama kao što su A5/1 i A5/2, a 2G je omogućio masovnu dostupnost mobilne telefonije s boljom kvalitetom i većim kapacitetom nego prethodne analogne (1G) mreže.
Treća generacija, 3G, pojavila se početkom 2000-ih, a prve komercijalne mreže pokrenute su oko 2001. i 2003. godine. Temeljna tehnologija bila je UMTS, s varijantama poput WCDMA i CDMA2000, a naknadne nadogradnje uključivale su HSPA i HSPA+. Koristili su se frekvencijski opsezi od 2100 MHz (u Europi i svijetu) te 850/1900 MHz u SAD-u. Brzina prijenosa podataka značajno je porasla, s početnih 384 kbit/s do 14,4 Mbit/s na HSDPA nadogradnjama te do 42 Mbit/s kod HSPA+. Modulacija je bila QPSK, a kasnije i 16-QAM za naprednije prijenose. 3G je omogućio nove usluge poput videopoziva, mobilnog interneta i streaminga, a uvedeni su i napredniji sigurnosni protokoli. Ovo je prva mreža koja je omogućila “always-on” povezivost, što je otvorilo put za masovnu upotrebu pametnih telefona i aplikacija.
Četvrta generacija, 4G, uvedena je 2009. godine, a prve LTE mreže puštene su u rad u Švedskoj i Norveškoj. Temeljila se na LTE i kasnije LTE-Advanced tehnologijama, koristeći vrlo širok raspon frekvencija, najčešće 800, 900, 1800, 2100 i 2600 MHz. U praksi, LTE omogućuje brzine do 150 Mbit/s za preuzimanje podataka, dok LTE-Advanced može dosegnuti i do 1 Gbit/s. Ključna tehnička obilježja uključuju OFDMA i SC-FDMA tehnike multipleksiranja, te modulacije QPSK, 16-QAM i 64-QAM. 4G je prva “all-IP” mreža koja podržava visokokvalitetni mobilni internet, VoLTE, HD video i naprednu podršku za internet stvari. Latencija se dodatno smanjila, a sigurnost je dodatno poboljšana, što je otvorilo vrata razvoju pametnih gradova i naprednih IoT aplikacija.
Peta generacija, 5G, komercijalno je krenula od 2019. godine, najprije u Južnoj Koreji, SAD-u, Kini i nekim europskim zemljama. Osnovna tehnologija je 5G NR, koja koristi širi spektar uključujući i milimetarski valni pojas (mmWave) iznad 24 GHz, ali i niže opsege oko 3,4-3,8 GHz. 5G u teoriji omogućuje brzine prijenosa podataka do 20 Gbit/s, dok su realne početne brzine 1-2 Gbit/s, ovisno o mreži i terminalima. Zahvaljujući naprednim tehnikama kao što su Massive MIMO, beamforming i network slicing, ova mreža nudi iznimno nisku latenciju (1-10 ms) i podršku za milijune uređaja po četvornom kilometru. Osim visokih brzina i pouzdanosti, 5G omogućuje razvoj autonomnih vozila, industrijske automatizacije, pametnih gradova, virtualne i proširene stvarnosti te privatnih mreža za poduzeća. Sigurnost je dodatno unaprijeđena na razini mreže i korisničke autentikacije.
Za razliku od ranih implementacija, koje su radile na postojećoj 4G infrastrukturi (tzv. 5G NSA – Non-Standalone), 5G SA (Stand Alone) predstavlja pravu, potpunu 5G mrežu bez ovisnosti o 4G jezgrenoj mreži. 5G SA donosi niz tehnoloških i funkcionalnih prednosti: omogućuje ultra-nisku latenciju, pouzdaniju i bržu komunikaciju te otvara puni potencijal za network slicing, privatne i industrijske mreže, naprednu sigurnost i masovno povezivanje uređaja (IoT). S 5G SA mrežama, operatori i korisnici mogu iskoristiti sve benefite nove generacije, uključujući inovativne servise u zdravstvu, prometu, industriji i javnim uslugama. Prvi komercijalni 5G SA servisi krenuli su od 2021. godine u Kini, Južnoj Koreji i nekim europskim zemljama, dok se globalna dostupnost stalno širi.
Već danas u svijetu telekomunikacija traju intenzivna istraživanja i standardizacija buduće šeste generacije mobilnih mreža – 6G. Očekuje se da bi prve testne implementacije mogle početi oko 2028. godine, a šira komercijalna primjena do 2030. godine. 6G će koristiti još širi spektar, uključujući frekvencije iznad 100 GHz (tzv. terahercki pojas), te ponuditi brzine koje višestruko premašuju današnji 5G – procjenjuje se i do 1 Tbit/s, uz latenciju ispod 1 milisekunde. 6G će kombinirati napredne tehnologije poput umjetne inteligencije direktno u mrežnu arhitekturu, omogućiti besprijekornu suradnju između fizičkog i digitalnog svijeta, hologramske komunikacije, naprednu automatizaciju, energetski efikasniju infrastrukturu i povezivanje gotovo svih aspekata društva i gospodarstva. Iako su tehnički detalji još u razvoju, vizija 6G-a je da postane temelj inteligentnog, povezanog društva budućnosti.
Svaka nova generacija mobilnih mreža donijela je eksponencijalno veće brzine i mogućnosti, uz smanjenje latencije i širenje podrške za nove usluge, uređaje i scenarije korištenja. Od osnovnih govorno-tekstualnih usluga 2G mreža, do masovnog interneta i digitalne transformacije društva kroz 4G i 5G, mobilne mreže postale su ključna infrastruktura modernog života i gospodarstva, a s razvojem 6G očekuje se ulazak u novo doba povezivosti i digitalne inteligencije.
Iako neki govore kako je 2G zastarjela mreža, ona je po svojim tehničkim konfiguracijama, mogućnostima i dalje najbolje i najkvalitetnije i najsigurnije rješenje za glasovnu i SMS komunikaciju jer je tome na početku bila i isključivo namijenjena. Tek u nadogradnji dobila je osnovne brzine prijenosa podataka koje se i z današnje perspektive čine smiješnima, ali su krenule prije 35 godina.
Savez mobilnih operatera, među kojima su Deutsche Telekom, Vodafone, Orange, MTN i Telefónica, pozvao je standardizacijsko tijelo 3GPP da uspostavi potrebne okvire kako bi 6G tehnologija bila operativni i društveni uspjeh.
Najnovija analiza mobilnih mreža koju je proveo domaći telekom regulator HAKOM pokazuje kako je najbolji ukupni rezultat ponovno ostvario Hrvatski Telekom, osvojivši 904 od mogućih 1.000 bodova. Slijedi Telemach s 851 bodom, dok je A1 Hrvatska zauzela treće mjesto s 846 bodova. Tako je HT ostvario 53 boda više od Telemacha i 58 bodova više od A1.
