Zaposlenici državnih tvrtki imaju najviše dana godišnjeg i najčešće dobivaju regres

Vrijeme je „spajalica“ i godišnjih odmora. Neki troše stari godišnji, neki novi, a neki su već potrošili vrijeme predviđeno za predah od posla. Kakva je situacija s danima godišnjih odmora provjerili smo na MojPosao provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, a u kojem je sudjelovalo više od 2.100 ispitanika.

U prosjeku, zaposleni u Hrvatskoj imaju 24,6 dana godišnjeg odmora, što je 0,8 dan više nego prošle godine.

Najduže odmaraju zaposlenici hrvatskih institucija

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 28 dana. Zaposleni u stranim institucijama imaju 25 dana, a u državnim tvrtkama čak 27 dana. Zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu imaju 25 dana, dok najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 23 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u velikim tvrtkama, tamo zaposlenici u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora. Radnici srednje velikih kompanija na raspolaganju imaju 24 dana godišnjeg, dan više nego oni koji 'kruh zarađuju' radeći u malim tvrtkama.

Nešto manje od polovice radnika (41%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 55% ipak priželjkuje više vremena za odmor. U savršenom scenariju, oni koji priželjkuju više dana godišnjeg odmora, smatraju kako je okruglih 30 dana idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da radnici koji nisu zadovoljni postojećim stanjem u prosjeku imaju 4 dana godišnjeg odmora (23) manje od onih koji vjeruju kako već imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (27). Ima i onih ispitanika, doduše malo (4%), koji ističu kako na raspolaganju imaju previše dana predviđenih za godišnji odmor te da im to loše utječe na produktivnost.

U zapadnim zemljama, iako rijetka, sve je češća praksa davanja neograničenog broja dana godišnjeg odmora, prvenstveno managementu tvrtke, ali i radnicima. Mišljenja naših ispitanika o toj su temi podijeljena; s jedne strane jedni smatraju da je jedino što je bitno je to da je posao odrađen, dok s druge strane neki vide potencijalnu opasnost u zloupotrebljavanju takve prakse. Posebno ih smeta činjenica kada bi se takva praksa uvela samo za management kompanije te bi ostali zaposlenici u tom smislu bili diskriminirani. Naravno, ima i oni ispitanika koji shvaća da management na godišnjem odmoru ionako često radi, ili čak niti ne iskorištava godišnji koji imaju.

Zaposlenici državnih tvrtki u najvećoj mjeri očekuju regres

Da se tržište polako vraća u normalu pokazuju i podaci koliko ispitanika ove godine očekuje regres. I dok je te katastrofične 2020. godine regres očekivalo svega 24% ispitanika, taj postotak je 2021. godine iznosio 39%, a ove godine svaki drugi radnik (49%) očekuje regres! Osim što više građana ove godine očekuje isplatu regresa, njegov iznos je više-manje ostao nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu i kreće se oko 1.878 kuna.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (84%), ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa (1.684 kuna, odnosno 1.539 kuna).

Najveći iznos regresa očekuju ispitanici zaposleni u stranim institucijama (3.467), ali ga ne očekuje veliki broj ispitanika (41%). U privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu regres očekuje polovica ispitanika (50%) i to u prosječnom iznosu od 2.392 kune.

Zaposlenici u domaćim privatnim tvrtkama u najmanjoj mjeri očekuju regres, njih svega trećina (33%) i očekuju regres u prosječnom iznosu od 1.710 kune.

Gledamo li veličinu tvrtke, najviše se isplati raditi u velikim tvrtkama gdje zaposlenici očekuju regres u prosječnom iznosu od 1.925 kuna, ali ti ispitanici i u najvećoj mjeri očekuju da će ga dobiti - 62% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama očekuje regres. U najmanjoj mjeri regres očekuju zaposleni u malim tvrtkama (32%), i njegov je prosječni iznos 1.923 kune. Gotovo polovica ispitanika zaposlenih u srednje velikim tvrtkama očekuje regres (45%) i to u prosječnom iznosu od 1.740 kuna.