Više od 68 posto poduzetnika spremno za ulaganja u iznosu većem od 21 milijarde kuna

Više od 68 posto poduzetnika spremno za ulaganja u iznosu većem od 21 milijarde kuna

Foto: DepositPhotos / Ilustracija

HUP je u veljači proveo anketu među poduzetnicima kako bi se utvrdila spremnost i investicijski potencijal privatnog sektora, a ususret novom programskom razdoblju prema kojoj čak 94% ispitanih bi koristilo bespovratna sredstva, a (samo) 6% ispitanika je iskazalo interes za financijske instrumente.

Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50%, iznosila bi 13,2 milijardi kuna, dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi. Ukupno su razlike između bespovratnih potpora i financijskih instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62% bi koristili bespovratna sredstva, a oko 30% ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U kontekstu vrijednosti spremnih projekata, ističu se velika poduzeća, za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan.

Nadalje, 54% ispitanika je kao najveću potrebu navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35% poduzetnika (601 poduzeće). Bitno je istaknuti da je ovom anketom potvrđena pretpostavka kako su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na veličinu (mikro, mali, srednji i veliki). 582 poduzetnika trebaju potpore za usavršavanje zaposlenika (35%), pri čemu su MSP ovoj mjeri dali treće mjesto na listi prioriteta, dok su veliki poduzetnici iskazali veću zainteresiranost za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uključujući i obnovljive izvore energije.

Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.).

Bitno je upozoriti kako se 30% poduzeća izjasnilo da neće moći investirati bez bespovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak kako se njih 28% izjasnilo da neće preživjeti bez potpora.

„U anketi je sudjelovalo više od 1.700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili ranije HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije u velikoj mjeri spreman već danas. Rezultati su pokazali da više od dvije trećine ispitanika (68%) ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Upravo radi toga, HUP je i u ranijim istupima neprestano naglašavao da se minimalno 50% EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava. Čak 28% poduzetnika je na žalost istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju“, istaknula je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj.

„U HUP-u neprestano ističemo nužnost provedbe reformi i rezova koji bi potaknuli oporavak gospodarstva, a pandemijska kriza samo je dodatno naglasila tu potrebu. EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a u HUP-u očekujemo da taj postotak bude minimalno 50%. Važno je naglasiti i da preporuke Europske komisije za programiranje mjera NPOO-a za RH specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj. To su prije svega potreba za poboljšanjem produktivnosti rada (produktivnost rada poduzeća u Hrvatskoj u prosjeku je 26 % niža od prosjeka EU-a, a najlošiji pokazatelji odnose se na prerađivačku industriju), jača integracija digitalnih tehnologija u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno poslovno okruženje“, izjavio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

„Ulaganja u privatni sektor dokazano značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija za države u razvoju poput naše. Upravo su nam ta ulaganja posljednja prigoda da se pomaknemo sa tradicionalnog mjesta začelja EU. Ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija što je štetno za održivi razvoj gospodarstva. Također, imperativ u korištenju EU fondova je da planirani projekti kroz javne investicije ne smiju nikako konkurirati onim privatnog sektora“, objašnjava Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičko komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) i član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.

„Privatni sektor ima ogroman potencijal gotovih, danas spremnih investicija koje bi uz poticaj EU sufinanciranja bile realizirane odmah. Vidjeli smo i na primjeru ove krize da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema bez obzira koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji.“ - zaključno je izjavila Petra Sentić, direktorica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU

Još iz kategorije

Zaštitite svoje podatke prije nego se riješite medija za pohranu podataka

Zaštitite svoje podatke prije nego se riješite medija za pohranu podataka

02.03.2021.

Institut Ponemon u izvješću za 2017. godinu objavio je da u prosjeku svaki gubitak osjetljivog i(li) privatnog podatka korisnika ili klijenta košta 141 američki dolar, što nije mala stvar s obzirom da veće organizacije i kompanije imaju milijune takvih podataka u svojih arhivama, bilo da se radi o cloudu ili fizičkom načinu pohrane.

Paket24 dostavlja pakete do 10 kilograma na sve otoke

Paket24 dostavlja pakete do 10 kilograma na sve otoke

02.03.2021.

Hrvatska pošta je za sve otoke omogućila dostavu paketa mase do 10 kilograma putem usluge brze dostave Paket24. Izmjenama pravila o uručenju, usluga Paket24 izjednačena je s univerzalnom uslugom, a maksimalna masa umjesto dosadašnja dva kilograma iznosi 10 kilograma.

HANFA poziva na prijedloge i mišljenja o budućem EU pravnom okviru dijela kripto-imovine

HANFA poziva na prijedloge i mišljenja o budućem EU pravnom okviru dijela kripto-imovine

02.03.2021.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) poziva sve zainteresirane sudionike kripto tržišta i financijskog tržišta da predlože i komentiraju prijedlog Europske komisije kojim će se u budućnosti urediti regulatorni okvir za tržišnu infrastrukturu utemeljenu na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (tzv. DLT – Distributed Ledger Technology).