Vijeće EU-a podržalo digitalni euro

Vijeće Europske unije složilo se oko omogućavanja uvođenja digitalnog eura kroz jasnije definiranje statusa gotovine eura kao zakonskog sredstva plaćanja. Prema navodima Vijeća, ove inicijative trebale bi pridonijeti jačanju strateške autonomije EU-a, gospodarske sigurnosti i otpornosti. Prijedlozi se odnose na dvije uredbe koje postavljaju pravni okvir za moguće izdavanje digitalnog eura, kao i na uredbu kojom se štiti uloga gotovine u EU-u osiguravanjem njezine široke prihvaćenosti i dostupnosti.

Digitalni euro nadopunjavao bi gotovinu te bio dostupan građanima i poduzećima za plaćanja u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu unutar europodručja. Kao istinski javni instrument izravno poduprt od strane Europske središnje banke, pridonio bi očuvanju novca središnje banke kao glavnog sidra dobro funkcionirajućeg platnog sustava. Vijeće bi u praksi zabranilo neprihvaćanje gotovine od strane trgovaca ili pružatelja usluga, uz nekoliko iznimki, ponajprije za plaćanja roba ili usluga kupljenih na daljinu, uključujući internetsku prodaju, te na automatiziranim prodajnim mjestima bez osoblja. Poduzeća bi i dalje mogla iskazati preferenciju za kartična ili digitalna plaćanja.

Prema prijedlogu, digitalni euro bio bi dostupan u online i offline obliku, čime bi se omogućilo njegovo korištenje i bez internetske veze. Omogućavao bi plaćanja i prijenose novca uz visoku razinu privatnosti, a koegzistirao bi s nacionalnim i međunarodnim privatnim sredstvima plaćanja, poput kartica ili aplikacija u vlasništvu privatnih pružatelja. Nakon što Europski parlament i Vijeće usvoje prijedlog, Europska središnja banka donijet će odluku o izdavanju digitalnog eura. ECB je nedavno naznačio da bi digitalni euro mogao postati operativan do 2029. godine.

Vijeće je također pojasnilo niz ključnih elemenata dizajna digitalnog eura. Kako bi se spriječilo korištenje digitalnog eura kao sredstva štednje i izbjegao negativan utjecaj na financijsku stabilnost, predviđena su ograničenja ukupnog iznosa digitalnih eura koji se u jednom trenutku mogu držati na digitalnim računima i u digitalnim novčanicima. Ta će ograničenja određivati ECB, ali moraju poštovati ukupni gornji prag koji odobri Vijeće, a koji će se preispitivati najmanje svake dvije godine.

Pružatelji platnih usluga neće smjeti naplaćivati potrošačima određene obvezne usluge, poput otvaranja i zatvaranja računa, izvršavanja transakcija digitalnim eurom s računa ili novčanika, kao ni prijenosa sredstava na i s digitalnih euro računa ili novčanika unutar istog pružatelja platnih usluga. Međutim, dodatne usluge s dodanom vrijednošću moći će se naplaćivati.

Tekst prijedloga također uspostavlja okvir kojim se osigurava da pružatelji sučelja i usluga za digitalni euro dobiju potreban pristup hardveru i softveru proizvođača mobilnih uređaja kako bi se zajamčio pravedan pristup tržištu. Nadalje, definiran je i okvir za naknadu pružateljima platnih usluga. Tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje pet godina, međubankovne i trgovačke naknade bit će ograničene na razinu temeljenu na naknadama za usporedive načine plaćanja. Nakon isteka prijelaznog razdoblja, gornje granice naknada određivat će se prema stvarnim troškovima povezanim s digitalnim eurom.

Digitalni euro predstavlja jedan od najznačajnijih monetarnih i tehnoloških projekata Europske unije u posljednjih nekoliko desetljeća, jer kombinira monetarnu politiku, digitalnu infrastrukturu i regulatorni okvir. Njegov razvoj odvija se u kontekstu sve veće dominacije privatnih platnih sustava i globalnih tehnoloških platformi u svakodnevnim transakcijama. Uvođenjem digitalnog eura EU nastoji očuvati monetarni suverenitet i smanjiti ovisnost o ne-europskim pružateljima platnih usluga. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu privatnosti korisnika, što je jedno od ključnih pitanja u javnim raspravama o digitalnim valutama središnjih banaka. 

Offline funkcionalnost dodatno razlikuje digitalni euro od mnogih postojećih digitalnih rješenja i osigurava otpornost sustava u izvanrednim situacijama. Ograničenja iznosa namijenjena su sprječavanju poremećaja u bankarskom sustavu i očuvanju stabilnosti depozita. Za financijski sektor digitalni euro znači prilagodbu poslovnih modela i ulaganja u nove tehničke sustave. Istodobno, potrošačima bi mogao donijeti jednostavnije i sigurnije načine plaćanja unutar cijelog europodručja. Uspjeh projekta uvelike će ovisiti o prihvaćanju od strane građana i trgovaca. Sljedeće godine bit će ključne za tehničku pripremu i zakonodavnu finalizaciju ovog ambicioznog projekta.