Umjetna inteligencija dijeli tržište rada na dva kolosijeka i dodatno nagrađuje ljudske vještine

Umjetna inteligencija ubrzano mijenja vještine koje poslodavci najviše traže, pri čemu još više povećava važnost ljudskih sposobnosti poput prosudbe, kreativnosti i vodstva, pokazuje PwC-ov Global AI Jobs Barometer za 2026. Istodobno kompanije koje su najuspješnije u korištenju umjetne inteligencije nastavljaju brže zapošljavati od svojih konkurenata.

Barometar, koji je analizirao više od milijardu oglasa za posao na šest kontinenata, pokazuje i da umjetna inteligencija stvara „dvotračno“ globalno tržište rada. S jedne strane nalaze se „profesionalizirane“ uloge, u kojima AI automatizira rutinske zadatke, pa se ljudska prosudba i stručnost dodatno naglašavaju, a s druge „demokratizirane“ uloge, u kojima umjetna inteligencija samu prirodu posla čini pristupačnijom i onima koji nisu duboki stručnjaci. „Profesionalizirane“ uloge, poput radiologa ili regrutera, bilježe dvostruko brži rast broja otvorenih radnih mjesta i 42 posto brži rast plaća od onih koje su „demokratizirane“, poput IT service managera ili medicinskih tajnika.

Na početnoj razini tržišta rada umjetna inteligencija, čini se, povećava potražnju za „seniornijim“ vještinama među juniorima. Na temelju analize 2,4 milijuna početnih radnih mjesta u SAD-u, početne pozicije koje su najviše izložene utjecaju AI-ja sada sedam puta češće traže tradicionalno seniorske, „ljudski intenzivne“ vještine kao što su vodstvo, kreativnost ili rad licem u lice. Broj oglasa za takve „seniorizirane“ početne pozicije porastao je 35 posto od 2019., dok su ostale početne pozicije pale 10 posto.

„Diljem globalnog gospodarstva počinjemo vidjeti novu podjelu između različitih modela stvaranja talenata i vrijednosti. Kompanije koje vide najveće povrate od umjetne inteligencije koriste je kako bi pojačale ljudsku stručnost, ubrzale inovacije i stvorile posve nove izvore vrijednosti. Zbog toga se po produktivnosti i rastu sve više odvajaju od kompanija koje su ponajprije usmjerene na automatizaciju“, rekao je Joe Atkinson, globalni direktor za umjetnu inteligenciju u PwC-u.

Izvješće pokazuje i sve veći jaz između kompanija koje su najizloženije umjetnoj inteligenciji i onih koje to nisu. Tvrtke u sektorima najizloženijima AI-ju ostvarile su 34 posto rasta produktivnosti u 2025. u odnosu na 2018., dok su one najmanje izložene bile na 24 posto. Unutar te skupine sve je vidljiviji i efekt „superzvijezda“. Najuspješnijih 20 posto kompanija najizloženijih AI-ju ostvarilo je prosječni rast produktivnosti rada od 163 posto u odnosu na 2018., gotovo pet puta više od prosjeka te iste skupine. Možda i najzanimljivije, rast broja zaposlenih u kompanijama najviše izloženima umjetnoj inteligenciji brži je nego u onima koje su najmanje izložene, 52 posto prema 36 posto u 2025., u odnosu na bazu iz 2018.

Kako kompanije nastavljaju povećavati produktivnost uz pomoć AI-ja, premija na plaće radnika s AI vještinama nastavila je rasti i dosegla 62 posto, u odnosu na 57 posto godinu prije. Ta se premija razlikuje po sektorima, od 118 posto u nekim granama poput potrošačkog tržišta do 16 posto u državnoj i javnoj upravi. Poslovi koji zahtijevaju specifične AI vještine, poput prompt inženjeringa ili strojnog učenja, rastu približno osam puta brže od ukupnog tržišta rada. Broj AI poslova gotovo je dvostruko veći nego u 2024., a njihov rast brži je od bilo koje druge kategorije još od 2015. Najveći dio rasta AI poslova dolazi iz tehnologije, medija i telekomunikacija te profesionalnih usluga, dok je zdravstvo na donjem kraju ljestvice.

„Tradicionalni odnos između iskustva i stručnosti se mijenja. Umjetna inteligencija uklanja dio rutinskog rada koji je nekoć služio kao svojevrsno naukovanje, a istodobno puno ranije u karijeri povećava potražnju za prosudbom, vodstvom i prilagodljivošću. Organizacije moraju ponovno promisliti kako razvijaju talente ako žele da njihovi ljudi uspiju u ovom novom okruženju“, rekao je Pete Brown, PwC-ov globalni čelnik za radnu snagu.

PwC-ov ovogodišnji barometar dodatno razbija pojednostavljenu tezu da AI nužno znači manje radnih mjesta. Naprotiv, podaci pokazuju da organizacije koje umjetnu inteligenciju koriste za jačanje ljudskog rada, a ne samo za rezanje troškova, brže rastu i po zaposlenosti i po produktivnosti. Istodobno se vidi da se tržište rada ne polarizira samo po razini tehničkih znanja, nego sve više po kvaliteti prosudbe, komunikacije i vodstva. To je osobito važno za obrazovni sustav i poslodavce jer početne pozicije sve manje služe kao prostor za učenje rutine, a sve više traže zrelije kompetencije od samog početka. U praksi to znači da će tvrtke morati mijenjati modele razvoja talenata, mentorstva i reskillinga ako žele održati priljev novih ljudi u profesije koje umjetna inteligencija ubrzano preoblikuje.