Ugledni znanstveni časopis Journal of Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems objavio je novi znanstveni rad konstruktora tvrtke Include dr.sc. Filipa Grubišića Čabe mag. ing. mech. na temu “Utjecaj količine dobivene električne energije na pad temperature fotonaponskog panela: numerički i eksperimentalni rezultati“ (Influence of Electrical Yield on Temperature Drop of the Photovoltaic Panel: Numerical and Experimental Findings). U ovom modelu, dr.sc. Filipo Grubišić Čabo s timom stručnjaka, uspješno je demonstrirao međuovisnost između radne temperature fotonaponskog panela i dobivene električne energije.
“Ovaj rad rezultat je interdisciplinarne suradnje započete za vrijeme mog poslijediplomskog studija, te nastavljene u Includeu, a s ciljem da se što točnije modelira rad fotonaponskog panela u stvarnim uvjetima. Kvalitetniji model rada fotonaponskog panela omogućiti će daljnje usavršavanje fotonaponske tehnologije, a što će u konačnici dovesti do učinkovitije proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava. Ovo je nešto što smo u Includeu prepoznali kao ključan aspekt budućeg istraživanja i razvoja, s obzirom na to da se naša urbana oprema u velikoj mjeri napaja upravo iz fotonapona. Ovdje je riječ o višegodišnjem istraživanju, u kojem rame uz rame sudjeluju stručnjaci iz polja elektrotehnike i strojarstva, kao i stručnjaci iz industrije“, ističe dr. sc. Filip Grubišić Čabo.
On se bavi primijenjenom termodinamikom, upravljanjem toplinom i obnovljivim izvorima energije. Doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) na temu pasivne tehnike hlađenja fotonaponskih sustava. Naime, kako Filip objašnjava, fotonaponski sustavi na nižoj operativnoj temperaturi daju više struje, te ih je stoga interesantno hladiti. Također, osim rada u Include, pridruženi je član Laboratorija za termodinamiku i energetsku efikasnost pri FESB-u u Splitu čiji je voditelj prof. dr. sc. Sandro Nižetić gdje trenutno rade na unaprijeđenom modelu fotonaponskih panela.
“U proteklom razdoblju zaposlenici naše tvrtke sudjelovali su u izradi nekoliko znanstvenih radova, a čak je i sama tvrtka bila tema jednog znanstvenog rada. Od početka gradimo odnose s akademskom zajednicom i iznimno smo ponosni što zapošljavamo doktore znanosti, te što ih financijski možemo poduprijeti u njihovu radu“, pojašnjava Ivan Mrvoš, predsjednik uprave tvrtke.
Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.
Switch priprema izlazak na burzu koji bi mogao postati jedan od najvećih američkih tehnoloških debija posljednjih godina. Operator podatkovnih centara angažirao je vodeće investicijske banke za moguću inicijalnu javnu ponudu koja bi mogla prikupiti do 10 milijardi dolara već u četvrtom tromjesečju. Ukupna valuacija kompanije, uključujući dug, mogla bi se približiti 80 milijardi dolara.
Gartner očekuje da će globalna IT potrošnja u 2026. dosegnuti 6,15 bilijuna dolara, uz snažan rast podatkovnih centara i softvera. Ta brojka pokazuje da ICT tržište nije u fazi općeg usporavanja, nego u fazi preraspodjele. Ulaganja se ne šire ravnomjerno kroz sve segmente: serveri, AI optimizirana infrastruktura, cloud platforme, sigurnost i softver dobivaju prednost, dok uređaji i dio klasičnih usluga ovise o cijenama komponenti i zamjenskim ciklusima. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
