Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Učinkoviti ljudski potencijali, a izneseni stavovi isključiva su odgovornost organizatora te ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije.
Hrvatski sindikat telekomunikacija i Republički sindikat radnika organizirali su u Zadru završnu konferenciju ESF+ projekta pod nazivom Izazovi socijalnog dijaloga u digitalnoj ekonomiji s fokusom na privatni sektor i ICT.
Cilj ovoga skupa bio je ukazati na nisku razinu pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, izazove koje donosi implementacija europske Direktive o transparentnosti plaća te na hitnu potrebu reguliranja primjene sustava umjetne inteligencije u informacijsko-komunikacijskom sektoru. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Učinkoviti ljudski potencijali, a izneseni stavovi isključiva su odgovornost organizatora te ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije.
Sudionici konferencije naglasili su da se cijeli ICT sektor nalazi pred novom tehnološkom transformacijom koja je primarno potaknuta integracijom alata umjetne inteligencije u poslovne procese. Profesor doktor znanosti Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da će socijalni dijalog u tom procesu biti ključan jer strategija implementacije može ići u dva smjera, odnosno prema povećanju produktivnosti radnika ili prema njihovoj potpunoj zamjeni, pri čemu je strategija zamjene radne snage dugoročno lošija za sve aktere. Predsjednik UNI Europa Oliver Roethig osvrnuo se na međunarodnu dimenziju ovog pitanja, napomenuvši da su tvrtke koje redovito provode socijalni dijalog i imaju potpisane kolektivne ugovore znatno uspješnije na tržištu, otpornije na krize te da osiguravaju stabilnija radna mjesta i pravednije plaće.
Tijekom panel rasprave o budućnosti socijalnog dijaloga u uvjetima digitalne transformacije istaknuto je da je Hrvatska jedna od zemalja članica u kojima je pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod propisanog europskog praga od 80 posto, zbog čega postoji zakonska obveza povećanja tog udjela. Voditeljica Službe za promicanje socijalnog dijaloga u Vladinu uredu za socijalno partnerstvo Marina Kasunić Peris najavila je donošenje Nacionalnog programa za poticanje kolektivnog pregovaranja za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Ona objašnjava da sektorski dijalog najlakše započinje temama od zajedničkog interesa, kao što su nedostatak stručnjaka, usavršavanje kadrova, pravo na isključivanje i jasna pravila za umjetnu inteligenciju, pri čemu državni ured osigurava podatke i uvjete za pregovore, ali ih zakonski ne nameće. S druge strane, glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Marija Hanževački iznijela je kritiku na račun Hrvatske udruge poslodavaca i Vlade, tvrdeći da deklarativna podrška dijalogu izostaje u praksi kada treba službeno poduprijeti dokumente koji bi potaknuli kolektivno pregovaranje.
Posebna pažnja posvećena je kašnjenju u implementaciji europske Direktive o transparentnosti plaća, koja je trebala biti ugrađena u Zakon o radu do 7. lipnja 2026. godine s ciljem izjednačavanja primanja muškaraca i žena. Predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić izjavila je da sindikati očekuju pravednije vrednovanje radnih mjesta jer su se odnosi vrijednosti pojedinih poslova s vremenom poremetili, pa bi transparentnost trebala uvesti opću jednakost za rad jednake vrijednosti. Unatoč činjenici da u ICT sektoru gotovo uopće nema kolektivnog pregovaranja, vjenčana dužnica ravnatelja Uprave za rad u nadležnom ministarstvu Anita Zirdum naglasila je da digitalizacija može ubrzati same procese pregovaranja i omogućiti veću uključenost radničkih predstavnika u poslovne politike, što u konačnici rezultira većom konkurentnošću poslodavaca.
U kontekstu radnih prava, savjetnik pučke pravobraniteljice Vatroslav Subotić upozorio je da algoritmi i umjetna inteligencija sve češće donose odluke o zapošljavanju, ocjenjivanju, rasporedu i otpuštanju radnika, što otvara prostor za potencijalne povrede prava i diskriminaciju ako izostane učinkovit nadzor. Pravna savjetnica u Hrvatskom Telekomu Antonija Jukić potvrdila je da najveći rizik leži u neodgovornoj primjeni tehnologije, zbog čega je njezina tvrtka uvela funkciju Službenika za usklađenost umjetne inteligencije i posebnu politiku upravljanja tim sustavima radi zaštite privatnosti podataka. Zaključeno je da umjetna inteligencija mora ostati isključivo alat za povećanje produktivnosti koji se koristi transparentno i uz kritičko razmišljanje samih zaposlenika.
Infobip je predstavio PitchMate, novi AI konverzacijski agent koji nogometne navijače približava događanjima na najvećem svjetskom nogometnom turniru. PitchMate je razvijen upravo za globalnu nogometnu publiku i nadovezuje se na RaceMate, Infobipovo AI rješenje za angažman navijača momčadi TGR Haas F1, kao još jedan primjer kako konverzacijska umjetna inteligencija mijenja odnos sporta i publike diljem svijeta.
Rast prihoda zabilježen je u svim segmentima poslovanja, pri čemu su prihodi od izravnih Qelo korisnika porasli sa 110,84 tisuće eura u prvom polugodištu 2025. na 227.350 eura u istom razdoblju ove godine, što čini rast od 105 posto.
Centar za poslovanje s robotikom službeno je uspostavljen 1. srpnja u sklopu izvanrednog organizacijskog restrukturiranja kompanije.
