Tesla bilježi rekordnu prodaju, ali i oštar pad dobiti

Tesla je u trećem kvartalu 2025. godine ostvarila najveće tromjesečne prihode u svojoj povijesti, no istodobno zabilježila značajan pad dobiti, dok se iznad svega nadvija kontroverza vezana uz zahtjev Elona Muska za novu, povijesno najveću kompenzaciju u povijesti korporacija.

Prema službenim podacima iz Teslina izvješća objavljenog 22. listopada, kompanija je ostvarila prihod od 28,1 milijardu dolara, što je 12 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako su analitičari očekivali rast od 5 posto, rezultat je nadmašio prognoze Wall Streeta. Međutim, operativna dobit pala je za 40 posto, na 1,6 milijardi dolara, a neto dobit za 37 posto, na 1,37 milijardi dolara.

Prodano je rekordnih 497 tisuća vozila, a ključni faktor bila je utrka kupaca da iskoriste posljednje mjesece federalnog poreznog kredita za električna vozila. Udio Teslinih energetskih sustava i skladišta energije također je porastao, uz isporuke od 12,5 GWh, što je pokazatelj širenja kompanije izvan automobilske industrije.

Unatoč impresivnom rastu prihoda, tržište nije reagiralo euforično – dionica je nakon objave rezultata pala za gotovo 1 posto u produženom trgovanju. Ključni razlog su rastući troškovi istraživanja i razvoja, posebno u segmentu umjetne inteligencije i robotike, gdje Tesla vidi svoju budućnost. Upravo u tom kontekstu dolazi i Elon Musk, koji je na konferencijskom pozivu s investitorima branio svoj zahtjev za novi paket dionica vrijedan nevjerojatnih bilijun dolara, opravdavajući ga potrebom da zadrži kontrolu nad, kako ga je nazvao, “robotikom budućnosti”.

“Brinem se hoće li me jednog dana netko smijeniti dok vodim najveću armiju robota na svijetu,” rekao je Musk, nazivajući pritom svoje humanoidne robote Optimus “ključnim stupom Tesline dugoročne misije”. Njegove su riječi izazvale buru komentara, a financijski svijet ocijenio ih je kao najmješavinu ambicije i opasne megalomanije.

Glasanje o novom kompenzacijskom paketu zakazano je za 6. studenoga, no dva najveća savjetnička tijela – Institutional Shareholder Services (ISS) i Glass Lewis – pozvala su dioničare da glasaju protiv, upozoravajući da bi takav dogovor “drastično razvodnio vlasničku strukturu i narušio korporativnu stabilnost”. Istodobno, sindikati i aktivističke skupine okupili su se pod kampanjom “Take Back Tesla”, optužujući Muska da “svojim političkim i osobnim projektima odvlači pozornost s poslovanja kompanije”.

Musk je u odgovoru napao obje institucije, nazivajući ih “korporativnim teroristima” koji “ne razumiju Teslinu misiju”. Ipak, investitori su sve više zabrinuti zbog njegovih paralelnih ambicija u tvrtkama poput X-a i SpaceX-a, te se pitaju ima li Tesla još uvijek vodstvo kojim se može pohvaliti kao tehnološki pionir.

Na tržištu se među analitičarima javlja dvostruka slika – dok jedni poput japanskog Mizuho bankovnog analitičara Vijayja Rakesha zadržavaju ocjenu “Outperform” i podižu ciljne cijene dionica Tesle zbog “iznimnih mogućnosti u segmentu fizičke umjetne inteligencije” (AI-humanoidni roboti i robotaksiji), drugi upozoravaju da Muskovo ponašanje prerasta u egzistencijalni rizik za reputaciju same kompanije.

Zaključno, treći kvartal 2025. Tesle pokazuje kako kompanija i dalje ide naprijed financijski i tehnološki, ali pod sve težim teretom vlastite kompleksnosti i Muskovih osobnih vizija. S godišnjim sastankom iza ugla i glasanjem o najvećem menadžerskom ugovoru u povijesti kapitalizma, Tesline dionice i budućnost sve se više pretvaraju u referendum o moći i granicama jednog čovjeka koji već sada oblikuje tehnologije budućnosti.