Tehnologija postoji kako bi nam pomogla, a ne kako bi nas transformirala

Vjerujem kako se krećemo prema svijetu u kojem će više sustava predviđati ono što nam je potrebno, a neke radne zadatke transformirat će i automatizirani sustavi, ističe za ICTbusiness.info futurist Nikolas Badminton futurist koji svoje futurističke, istraživačke i biohakerske aktivnosti prvenstveno su usmjerene na teme interakcije čovjeka i računala te korporativnog predviđanja.

Prema njegovim riječima Glavni fokus vlada, ali i poslovanja, trebao bi se prebaciti na strojno učenje (umjetna inteligencija) i na ovladavanje podacima jer je to zapravo osnova svim sustavima i moramo početi razmatrati drugačiji način kojim će ljudi upravljati strojevima.

Ljudi i računala danas komuniciraju glasom pomoću tipkovnice - stvarne ili virtualne. Što nas još očekuje? Je li takav način komunikacije čak pomalo zastrašujuć?

Mislim da ćemo još neko vrijeme „lupati“ po tipkovnicama i ekranima, što je sasvim u redu. Vjerujem kako se krećemo prema svijetu u kojem će više sustava predviđati ono što nam je potrebno, a neke radne zadatke transformirat će i automatizirani sustavi.

Kako će se promijeniti interakcija između ljudi u novom svijetu? Pogotovo kad osvijestimo da se uz nju često spominje utjecaj, ali i prisutnost tehnologije.

Mnogi govore o naočalama s proširenom stvarnošću i metaverseu koji pruža dodatni sloj podataka preko našeg stvarnog svijeta, ali sve su promjene još uvijek poprilično daleko – pogotovo kad tvrtke poput Mete umanjuju svoje prvotno grandiozne strategije.

Sad je pravo vrijeme za podržavanje izvrsnog dizajna fizičkih i virtualnih prostora koji zadovoljavaju trenutne potrebe naših zajednica i poslovanja. To smatram dimenzijom više od tehnologije jer je takav holistički dizajn usmjeren na čovjeka.

Što smatrate ključnim tehnološkim trendovima koji nas očekuju u sljedećih deset ili čak više godina?

Glavni fokus vlada, ali i poslovanja, trebao bi se prebaciti na strojno učenje (umjetna inteligencija) i na ovladavanje podacima jer je to zapravo osnova svim sustavima. Moramo početi razmatrati drugačiji način kojim će ljudi upravljati strojevima.

Osim toga, postojat će tehnologije koje će nam pomagati pri upravljanju zdravljem i dobrobiti, koje će biti dodatno podržane snagom genetskog inženjeringa i biohakiranja naših mentalnih i fizičkih stanja. Zatim ćemo svjedočiti evoluciji financijskih sustava i zajednica na društvenim mrežama te igranju s neobankama, novim platnim sustavima i „super“ aplikacijama (super-apps). Također ne smijemo zanemariti kriptografiju i kibernetičku sigurnost, nanotehnologiju i kvantno računanje.

Kad promišljamo o korištenju tehnologije kao alata, ali i kao pokretača promjena, što će se još preokrenuti?

Naša kultura, zajednice i društvene veze temelj su promjenama. Tehnologija postoji kako bi nam pomogla, a ne kako bi nas transformirala. To je važno za zapamtiti.

Kulturni pomaci su spori, a mi na njih možemo utjecati tako da se usmjeravamo na sadržaj, komunikaciju i konstantnu diskusiju o mogućnostima koje su pred nama.