Dosadašnji brzi testovi na koronavirus temelje se na već poznatim metodama koje se koriste za detektiranje i drugih virusa. No, Tehničko sveučilište u Beču razvilo je novu metodu koja se bazira na drukčijem principu. Metoda s biočipom omogućuje još brže dobivanje rezultata. S obzirom na to da je izrazito osjetljiva dovoljno je samo tri do pet virusnih čestica za pouzdano otkrivanje infekcije čime se smanjuje rizik od lažno negativnih rezultata. Još jedna je velika prednost što za ovu metodu nisu potrebni dodatni uređaji, dovoljan je sam čip.
Tim znanstvenika s Tehničkog sveučilišta već se dugi niz godina bavi istraživanjem tehnologije biočipa. Objašnjavaju da se pritom radi s manjim količinama tekućine koja se u kanalima biočipa može precizno usmjeravati i analizirati, stoga smatraju da se upravo pomoću ove tehnologije mogu razviti izrazito osjetljivi i brzi testovi na koronavirus.
Kako funkcionira tehnologija biočipa? Jedan dio antitijela za koja se virus veže pričvršćen je na biočip. Ako uzorak sadrži čestice virusa, one se ondje zadržavaju. Tada nastupaju druga antitijela koja se mogu slobodno kretati te sadrže nanočesticu zlata. Ta se antitijela vežu za fiksirane čestice virusa pa je svaka od njih označena sitnim komadićem zlata. Pomoću otopine srebra fiksirane se čestice zatim povećavaju jer se atomi srebra pak vežu za zlato, a kad postanu dovoljno velike uspostavlja se kontakt između dviju elektroda. Naposljetku zasvijetli lampica, što znači da se između elektroda nalazi virus.
Bečki znanstvenici već su prijavili patent, a nadaju se da bi za nekoliko mjeseci prototip trebao biti spreman za tržište. Objašnjavaju da bi se nakon toga test, na primjer, mogao početi koristiti za testiranje velikog broja ljudi u vrlo kratkom vremenu prije javnih događanja te ističu da nova tehnologija nije primjenjiva samo na koronavirus, već se može prilagoditi bilo kojoj vrsti virusa.
Prema Gartnerovoj prognozi, umjetna inteligencija mogla bi do 2030. povećati broj radnih mjesta u svijetu za neto 1,7 milijuna. Analitička kuća očekuje otvaranje 10,6 milijuna novih i ukidanje 8,9 milijuna postojećih radnih mjesta. To su projekcije učinka umjetne inteligencije, a ne već ostvarene promjene.
Gradnja podatkovnih centara povezana s razvojem umjetne inteligencije mogla bi građevinskom sektoru do 2050. donijeti kumulativno 3,2 bilijuna dolara, procjenjuje PwC. Istraživanje 377 rukovoditelja inženjerskih i građevinskih tvrtki pokazuje da će se udio ispitanika koji očekuju prihod od gradnje podatkovnih centara u pet godina povećati za približno 20 posto. Sudionici ujedno očekuju da će udio tih projekata u prihodima njihovih tvrtki porasti za prosječno 26 posto.
Japan će do kraja studenoga osnovati specijalizirani državni tim kibernetičkih stručnjaka i interventne ekipe za pomoć napadnutim organizacijama, objavila je vlada nakon vala neovlaštenih pristupa i velikih curenja podataka. Hitni paket predstavljen je 6. studenoga, neposredno prije jutarnjeg prozora, a koordinira ga Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije.
