Životopis je naša karijerna 'osobna iskaznica'. U njemu se trudimo predstaviti u najboljem svjetlu, istaknuti iskustva, vještine i postignuća koja nas kvalificiraju za posao koji želimo. Međutim, u natjecateljskom svijetu selekcijskih procesa, gdje se svaki detalj može pokazati presudnim, nije neobično da kandidati posegnu za taktikama uljepšavanja stvarnosti.
S tim na umu, zanimalo nas je koliko su hrvatski kandidati iskreni kada sastavljaju svoj životopis – i što smatraju prihvatljivim. U anketi koju je provela Alma Career Croatia, sudjelovalo je više od 850 ispitanika, a rezultati pokazuju da istina ponekad zna biti fleksibilna.
“I poslodavci uljepšavaju oglase”
Prema rezultatima ankete 14% ispitanika priznaje da su barem jednom u karijeri lagali u životopisu – najčešće kada je riječ o duljini radnog iskustva, opisu prijašnjih poslova ili zaduženjima koja su preuveličali kako bi ostavili bolji dojam.
Dio njih smatra kako takav pristup nije sporan jer, kako kažu, i poslodavci znaju "uljepšavati" oglase za posao – pa se sve svodi na uzajamnu igru pokušaja impresioniranja druge strane.
Još 8% ispitanika navodi da nisu lagali, ali su namjerno prešutjeli određene informacije koje bi ih, vjeruju, mogle staviti u nepovoljan položaj – poput godina, neslužbenog radnog iskustva ili razloga zbog kojih su napustili prethodnog poslodavca.
Iskrenost kao temelj dugoročne suradnje
S druge strane, velika većina – čak 78% ispitanika – tvrdi kako nikada nisu slagali u životopisu.
Smatraju da je iskrenost ključ dugoročne profesionalne reputacije i da je laganje kontraproduktivno jer se laži lako mogu otkriti. Za njih, put do posla ne vodi kroz manipulaciju, već kroz autentičnost, provjerljive podatke i pošten pristup.