Podaci potrošača i korisnika u cjelini iznimno su vrijedni za poslovanje u današnje vrijeme pa se svi koji mogu trude prikupljati što ih je više moguće, potom analizirati i koristiti za daljnje poslovanje. Ili ih jednostavno preprodaju “trećoj strani“ i zarade nezanemariv novac.
Konkretno, Atlas VPN istražio je situaciju pa uvidio da jedna od deset kompanija koje posluju na globalnoj razini prodaje podatke potrošača zainteresiranim strankama. Te brojke baziraju se na podacima koje nudi The Kaspersky Global Corporate IT Security Risks Survey, tiče se 5266 IT lidera iz 31 zemlje svijeta. Podaci su relevanti jer istraživanje je provedeno od lipnja do studenoga ove godine.
Gledajući brojke detaljnije, 48 posto malih i srednjih biznisa (SMBs) s 50 do 999 zaposlenih i 52 posto kompanija s više od tisuću zaposlenih navodi da prikuplja podatke klijenata. Od svih njih, gotovo petina SMB-a (18 posto) i više od petine većih biznisa (21 posto) prodaje te podatke.
Također, od 24 posto SMB-a i 21 posto korporacija koji trenutno ne prikupljaju podatke korisnika, plan je početi s tim u narednih 12 mjeseci. Ali, ima i pozitivna strana priče jer 25 posto SMB-a i 23 posto većih biznisa uopće ne prikuplja podatke korisnika, samim time ih ne čuva, a nema ni plan to činiti u dogledno vrijeme.
Nažalost, čak tri posto IT lidera ne zna prikuplja li njihova organizacija podatke korisnika ili ne, što se ne bi smjelo događati ni u kojem slučaju. Biti na čelu IT kompanije ili odjela znači imati takva saznanja jer su ključna za poslovanje, ali i eventualne istrage ukoliko dođe do curenja podataka prilikom kibernetičkih napada i slično.
A ti podaci nisu rijetkost. U ovoj godini su koštali SMB firme 117.000 američkih dolara u prosjekua. Istovremeno, oni koji ne prikupljaju podatke u prosjeku su oštećeni za 85.000 dolara. To je razlika od 37 posto. Korporacije više pate, za čak 62 posto u financijskom smislu - 1,3 milijuna ukoliko prikupljaju podatke i 807.000 ukoliko ne prikupljaju.
Mistral je uz novu infrastrukturu u Francuskoj otvorio i politički osjetljivu temu vojne uporabe AI-ja. U ovom slučaju europska AI suverenost između komercijalne infrastrukture i obrambenih potreba postaje praktično pitanje za dobavljače, integratore, korisnike i regulatore.
Tvrtka Schneider Electric imenovala je Milicu Vukajlović na poziciju regionalne direktorice sektora za pouzdana napajanja za područje zapadnog Balkana. Nakon višegodišnjeg uspješnog rada i razvoja u različitim sektorima unutar tvrtke, u svibnju 2026. godine preuzela je upravljanje ovim važnim poslovnim segmentom na regionalnoj razini.
Uspon agentne umjetne inteligencije, sustava koji samostalno planiraju i izvode složene zadatke, mijenja zahtjeve prema infrastrukturi za pohranu podataka. Na nedavnom industrijskom skupu predstavnici proizvođača memorije i pohrane argumentirali su da, kako se poslovna umjetna inteligencija pomiče prema agentnom modelu, klasična rješenja postaju usko grlo, a poluvodički diskovi velike brzine nameću se kao odgovor na rast podataka koji takvi sustavi generiraju i obrađuju.
