Podaci potrošača i korisnika u cjelini iznimno su vrijedni za poslovanje u današnje vrijeme pa se svi koji mogu trude prikupljati što ih je više moguće, potom analizirati i koristiti za daljnje poslovanje. Ili ih jednostavno preprodaju “trećoj strani“ i zarade nezanemariv novac.
Konkretno, Atlas VPN istražio je situaciju pa uvidio da jedna od deset kompanija koje posluju na globalnoj razini prodaje podatke potrošača zainteresiranim strankama. Te brojke baziraju se na podacima koje nudi The Kaspersky Global Corporate IT Security Risks Survey, tiče se 5266 IT lidera iz 31 zemlje svijeta. Podaci su relevanti jer istraživanje je provedeno od lipnja do studenoga ove godine.
Gledajući brojke detaljnije, 48 posto malih i srednjih biznisa (SMBs) s 50 do 999 zaposlenih i 52 posto kompanija s više od tisuću zaposlenih navodi da prikuplja podatke klijenata. Od svih njih, gotovo petina SMB-a (18 posto) i više od petine većih biznisa (21 posto) prodaje te podatke.
Također, od 24 posto SMB-a i 21 posto korporacija koji trenutno ne prikupljaju podatke korisnika, plan je početi s tim u narednih 12 mjeseci. Ali, ima i pozitivna strana priče jer 25 posto SMB-a i 23 posto većih biznisa uopće ne prikuplja podatke korisnika, samim time ih ne čuva, a nema ni plan to činiti u dogledno vrijeme.
Nažalost, čak tri posto IT lidera ne zna prikuplja li njihova organizacija podatke korisnika ili ne, što se ne bi smjelo događati ni u kojem slučaju. Biti na čelu IT kompanije ili odjela znači imati takva saznanja jer su ključna za poslovanje, ali i eventualne istrage ukoliko dođe do curenja podataka prilikom kibernetičkih napada i slično.
A ti podaci nisu rijetkost. U ovoj godini su koštali SMB firme 117.000 američkih dolara u prosjekua. Istovremeno, oni koji ne prikupljaju podatke u prosjeku su oštećeni za 85.000 dolara. To je razlika od 37 posto. Korporacije više pate, za čak 62 posto u financijskom smislu - 1,3 milijuna ukoliko prikupljaju podatke i 807.000 ukoliko ne prikupljaju.
Japan će do kraja studenoga osnovati specijalizirani državni tim kibernetičkih stručnjaka i interventne ekipe za pomoć napadnutim organizacijama, objavila je vlada nakon vala neovlaštenih pristupa i velikih curenja podataka. Hitni paket predstavljen je 6. studenoga, neposredno prije jutarnjeg prozora, a koordinira ga Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije.
Poljska državna istraživačka mreža NASK gradi Nacionalni centar za obradu podataka, KCPD, s planiranom snagom od 15 MW i približno 200 kilometara vlastite optičke mreže. Projekt vrijedi 1,6 milijardi zlota, a razdoblje provedbe traje do 31. svibnja 2029. Cilj je preseliti ključne digitalne usluge iz neujednačenih pojedinačnih server-soba u zajedničku infrastrukturu s jedinstvenim pravilima sigurnosti i kontinuiteta.
Američki savezni tužitelji optužili su Jacoba Soalla, Sharon Hazan i Guya Sheetrita da su uz pomoć umjetne inteligencije oponašali glasove i slike direktora te odvjetnike velikih ureda i tako naveli kompanije na isplate od približno 129 milijuna dolara. Optužnica je objavljena 5. studenoga, a tema je uvrštena kao neposredno prethodna i zbog iznosa i izravne primjene deepfake tehnologije u poslovnim plaćanjima.
