Što se krije iza projekta Pantheon?!

Projjekt AI inovacijskog i razvojnog centra Topusko – Projekt Pantheon, investicija koja se prema najavama investitora pozicionira kao jedan od najambicioznijih tehnološko-infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu Europe. Riječ je o podatkovnom centru ukupne snage 1 GW, vrijednom više od 50 milijardi eura, s početkom izgradnje planiranim za 2027. godinu i početkom rada početkom 2029.

Projekt je zamišljen kao infrastruktura nove generacije za razvoj umjetne inteligencije, ali njegova važnost nadilazi samu podatkovnu industriju. Uz centar se planira izgradnja vlastite trafostanice, 280 kilometara novih dalekovoda, fotonaponske elektrane snage 500 MW te ulaganja u cestovnu i optičku infrastrukturu. Ukupna infrastrukturna ulaganja koja bi ostala lokalnoj zajednici, županiji i državi procjenjuju se na oko 500 milijuna eura.

Pantheon se pritom predstavlja i kao energetski, razvojni i industrijski projekt. Najavljeno je da bi dodatni kapaciteti prijenosne mreže mogli omogućiti priključenje velikog dijela neiskorištenih obnovljivih izvora energije, dok bi sam centar koristio vlastite izvore vode i zaseban sustav hlađenja. U fazi izgradnje projekt bi trebao otvoriti više od 3000 radnih mjesta, oko 1500 nakon početka rada te dodatno potaknuti stvaranje posrednih poslova.

Za Hrvatsku je ključna tvrdnja investitora da projekt može postati temelj digitalne suverenosti i nova industrijska referenca zemlje. Upravo zato Pantheon treba promatrati ne samo kao najavljenu megainvesticiju, nego i kao test sposobnosti Hrvatske da privuče, izvede i dugoročno integrira infrastrukturu koja postaje temelj ekonomije umjetne inteligencije.

​PROJEKT PANTHEON: Tehnološki div u Topuskom

​1. Osnovni koncept

​Projekt Pantheon plan je za izgradnju jednog od najmoćnijih europskih centara za umjetnu inteligenciju (AI) i obradu podataka. S procijenjenom investicijom od 50 milijardi eura, ovaj pothvat cilja transformirati Topusko u globalno tehnološko čvorište i digitalnu utvrdu Europe.

​2. Energetski apsurd i tehnički izazovi (Buka i hlađenje)

​Za napajanje kompleksa potrebna je snaga od čak 1 GW. Trenutni plan predviđa postavljanje solarnih panela na 500 hektara zemljišta, što otvara ozbiljna pitanja:

• ​Uništavanje vizure: Prostor od 700 nogometnih igrališta prekriven staklom nepovratno bi nagrdio krajolik Topuskog. Umjesto prirode, dobili bismo nepregledno industrijsko "ogledalo".
• ​Problem hlađenja i buke: Podatkovni centri ove snage generiraju ogromnu toplinu. Stalni rad masivnih rashladnih sustava donosi neprekidno zujanje ventilatora, što u mirnom okruženju poput Topuskog može postati ozbiljan problem za kvalitetu života i turizam.
• ​Nuklearna alternativa: Daleko učinkovitije rješenje bio bi manji nuklearni blok (SMR). On bi osigurao stabilnu energiju 24/7 na minimalnom prostoru, čuvajući vizuru kraja uz naprednije i tiše sustave hlađenja.

​3. Kompetencije i radna snaga: Operativna vojska na terenu

​Projekt bi donio sasvim nova iskustva i stvorio vrhunske kompetencije ljudi i tvrtki u RH. Iako je jezgra sustava digitalna, fizička infrastruktura zahtijeva golemu ljudsku prisutnost:

• ​VSS jezgra: Oko 100 vrhunskih inženjera (AI arhitekti, stručnjaci za mrežnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i energetiku).
• ​Tehnička podrška: Veliki broj tehničara (električari, strojari, mehatroničari) koji bi svakodnevno brinuli o servisiranju rashladnih sustava, trafostanica i kilometara serverskih ormara.
• ​Logistička vojska: Dodatne stotine radnika na održavanju solarnih polja, dalekovoda, te službe osiguranja.
• ​Referenca za domaće tvrtke: Hrvatske tvrtke stekle bi globalno konkurentne reference.

​4. Osobni stav i važno upozorenje: Tehnologija ili energetska igra?

​Snažno zagovaram Pantheon jer smatram da je uvođenje zadnjeg krika tehnologije prilika koju Hrvatska ne smije propustiti, ali uz maksimalan oprez:

• ​Valorizacija rizika i tržišna dostupnost: Prije bilo kakvog "zabijanja prve lopate", neophodna je dubinska valorizacija svih rizika. Poseban fokus mora biti na riziku nedostupnosti elektroničkih komponenti (čipova, procesora, specijalizirane mrežne opreme) na zasićenom globalnom tržištu. Bez stabilnih lanaca opskrbe, projekt ovakve magnitude može postati višegodišnji talac globalne nestašice.
• ​Rizik "praznog hangara": Moramo biti pažljivi s "ekipom" koja stoji iza projekta. Postoji opasnost da najavljeni AI centar na kraju ostane samo prazan hangar, dok se u pozadini pojavi energetski div s privatnim dalekovodom.
• ​Regulirana djelatnost: Energetika je strogo regulirana djelatnost. Privatni dalekovod od 280 km i proizvodnja od 1 GW daju ogromnu moć, te država ne smije dopustiti nekontroliranu privatizaciju infrastrukture pod krinkom visoke tehnologije.

​Zaključak: Modernizacija s integritetom

​Pantheon je vizija koja vrijedi borbe jer bi nas lansirala u 22. stoljeće, ali mora biti stvarna i mjerljiva. Zagovaram tehnološki uzlet uz potporu nuklearnih rješenja koja čuvaju vizuru kraja, uz čvrst nadzor države, procjenu dostupnosti tehnologije i jasnu valorizaciju rizika prije starta. Cilj mora biti znanje i AI tehnologija, a ne samo paravan za prodaju struje.