Prijelaz Europske unije na čistu energiju označio je prekretnicu u svibnju, kada su solarni paneli prvi put proizveli više električne energije nego sve elektrane na ugljen na njenom teritoriju. I to prije ljeta, kad sunce dodatno poveća njihovu produktivnost.
I dok ekspanzija solarne proizvodnje predstavlja dobar znak za napore vezane uz zamjenu fosilnih goriva, napredak je također razotkrio nedostatke u energetskom sustavu. Cijene električne energije postale su negativne tijekom nekih od najsunčanijih dana u svibnju zbog prevelikih opterećenja na mreži.
Iako je solarna energija bila brzo i jednostavno rješenje za odgovor na prošlogodišnju energetsku krizu izazvanu potezima Rusije da smanji opskrbu prirodnim plinom, nedostatak je što je tehnologija najbolja u sunčanim mjesecima, kada je potražnja obično manja. Sustavi za pohranjivanje te energije u baterije ili stvaranje zelenog vodika nisu dovoljno napredni da bi omogućili ljetnom suncu da drži svjetla noću ili da pomogne grijati domove zimi.
No, pitanje je vremena kad će tehnološki razvoj dosegnuti razine koje se očekuju. Svakako, Nizozemci će biti spremni jer u toj zemlji vlada pravi "solarni bum". Postoji više od 100 megavata solarnih panela na svakih 100.000 stanovnika, dvostruko više nego u sunčanoj Španjolskoj i trostruko više nego u Kini, vodećoj u svijetu kad se gledaju ukupni solarni kapaciteti.
Vlada u Nizozemskoj planira promijeniti sustav počevši od 2025. Prema novim pravilima, kućanstva koja šalju struju natrag u mrežu moći će odbiti iznos koji se smanjuje sa svog godišnjeg računa. Do 2031. proizvođači bi imali koristi samo od energije koju stvarno troše, a ne bi dobivali naknadu za višak.
Diljem Europe ljudi slijede nizozemski primjer. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, instalacije solarnih panela u EU su ubrzane. U svibnju je proizvodnja porasla deset posto u usporedbi s prethodnom godinom i dosegnula rekordnih 27 teravat sati.
Hrvatska u tom smislu još podosta kaska jer se ne potiče zaokret prema solarnoj energiji s državne razine, ali pritisak je prejak da bi takav "status quo" mogao potrajati još predugo.
IBM je u najnovijem upozorenju investitorima priznao da nije dovoljno brzo uhvatio promjenu u načinu na koji velike kompanije troše tehnološke budžete. Kupci su u završnici tromjesečja dio planiranih ulaganja preusmjerili prema serverima, pohrani, memoriji i mrežnoj opremi, nastojeći na vrijeme osigurati komponente za AI infrastrukturu. Zbog toga se dio velikih softverskih ugovora nije zatvorio u očekivanom roku, a kompanija sada očekuje slabije prihode i dobit od tržišnih procjena.
Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.
Switch priprema izlazak na burzu koji bi mogao postati jedan od najvećih američkih tehnoloških debija posljednjih godina. Operator podatkovnih centara angažirao je vodeće investicijske banke za moguću inicijalnu javnu ponudu koja bi mogla prikupiti do 10 milijardi dolara već u četvrtom tromjesečju. Ukupna valuacija kompanije, uključujući dug, mogla bi se približiti 80 milijardi dolara.
