Prijelaz Europske unije na čistu energiju označio je prekretnicu u svibnju, kada su solarni paneli prvi put proizveli više električne energije nego sve elektrane na ugljen na njenom teritoriju. I to prije ljeta, kad sunce dodatno poveća njihovu produktivnost.
I dok ekspanzija solarne proizvodnje predstavlja dobar znak za napore vezane uz zamjenu fosilnih goriva, napredak je također razotkrio nedostatke u energetskom sustavu. Cijene električne energije postale su negativne tijekom nekih od najsunčanijih dana u svibnju zbog prevelikih opterećenja na mreži.
Iako je solarna energija bila brzo i jednostavno rješenje za odgovor na prošlogodišnju energetsku krizu izazvanu potezima Rusije da smanji opskrbu prirodnim plinom, nedostatak je što je tehnologija najbolja u sunčanim mjesecima, kada je potražnja obično manja. Sustavi za pohranjivanje te energije u baterije ili stvaranje zelenog vodika nisu dovoljno napredni da bi omogućili ljetnom suncu da drži svjetla noću ili da pomogne grijati domove zimi.
No, pitanje je vremena kad će tehnološki razvoj dosegnuti razine koje se očekuju. Svakako, Nizozemci će biti spremni jer u toj zemlji vlada pravi "solarni bum". Postoji više od 100 megavata solarnih panela na svakih 100.000 stanovnika, dvostruko više nego u sunčanoj Španjolskoj i trostruko više nego u Kini, vodećoj u svijetu kad se gledaju ukupni solarni kapaciteti.
Vlada u Nizozemskoj planira promijeniti sustav počevši od 2025. Prema novim pravilima, kućanstva koja šalju struju natrag u mrežu moći će odbiti iznos koji se smanjuje sa svog godišnjeg računa. Do 2031. proizvođači bi imali koristi samo od energije koju stvarno troše, a ne bi dobivali naknadu za višak.
Diljem Europe ljudi slijede nizozemski primjer. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, instalacije solarnih panela u EU su ubrzane. U svibnju je proizvodnja porasla deset posto u usporedbi s prethodnom godinom i dosegnula rekordnih 27 teravat sati.
Hrvatska u tom smislu još podosta kaska jer se ne potiče zaokret prema solarnoj energiji s državne razine, ali pritisak je prejak da bi takav "status quo" mogao potrajati još predugo.
Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti – ona već oblikuje svakodnevno poslovanje, odlučuje o konkurentnosti i otvara nova vrata suradnji. To je bila središnja poruka drugog izdanja međunarodne konferencije „Izazovi implementacije umjetne inteligencije u poduzeća – godinu dana poslije“, održane u Infobipovu kampusu u Zagrebu. Stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije složili su se: vrijeme je da prijeđemo iz faze eksperimentiranja u fazu odgovorne, strateške i zajedničke primjene AI-ja.
Kineski predsjednik Xi Jinping usmjerio je nacionalni fokus na umjetnu inteligenciju, istaknuvši kako očekuje da Šangaj predvodi razvoj strategije i upravljanja umjetnom inteligencijom u zemlji.
Projekt LIFE4GREENBROADBAND, koji je A1 Hrvatska pokrenula s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u elektroničkoj komunikacijskoj mreži u Hrvatskoj, jedan je od triju finalista za Europsku nagradu za održivu energiju 2025. Nagrada se dodjeljuje izvanrednim projektima koje financira EU, a pokazuju originalan i inovativan pristup tranziciji prema čistoj energiji.Projekt LIFE4GREENBROADBAND, koji je A1 Hrvatska pokrenula s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u elektroničkoj komunikacijskoj mreži u Hrvatskoj, jedan je od triju finalista za Europsku nagradu za održivu energiju 2025. Nagrada se dodjeljuje izvanrednim projektima koje financira EU, a pokazuju originalan i inovativan pristup tranziciji prema čistoj energiji.
