Strano obavještajno djelovanje usmjereno je prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i gospodarskim procesima u RH, posebice onima koji su vezani uz međusobna otvorena pitanja i hrvatsku politiku prema državama Zapadnog Balkana, upozorava se u izvješću SOA-e.
Kao što je SOA navodila i u ranijim javnim izvješćima, nastavilo se informacijsko djelovanje i plasiranje lažnih vijesti i narativa kojih je cilj prikazati RH kao državu koja destabilizira svoje okruženje te kao nevjerodostojnu članicu EU i NATO-a. To je osobito prisutno u kontekstu hrvatskog vanjskopolitičkog djelovanja prema Zapadnom Balkanu. Cilj ovih informacijskih operacija jest onemogućiti hrvatsko vanjskopolitičko djelovanje, oslabiti hrvatsku poziciju unutar euroatlantskih asocijacija te unijeti razdor između država članica EU i NATO-a.
Za plasiranje ovih narativa ponajviše se zlorabe medijske platforme pod krinkom istraživačkog novinarstva, ali i pojedini znanstveni instituti i pojedinci iz akademske zajednice čiji narativi ciljaju na akademsku, stručnu i političku javnost u euroatlantskoj zajednici država. Ovakve „znanstvene“ teze nastoje RH prikazati kao nevjerodostojnu članicu NATO-a i EU, pri čemu povezuju RH s ruskim interesima na Zapadnom Balkanu te prikazuju RH kao državu koja nastoji destabilizirati Zapadni Balkan i potaknuti raspad i sukobe u BiH.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
Singapurske agencije IMDA i EDB 21. kolovoza privremeno su dodijelile 200 MW novog kapaciteta za podatkovne centre četirima operatorima. Digital Realty, Equinix, Keppel Data Centres i ST Telemedia Global Data Centres dobivaju po 50 MW na otoku Jurong nakon drugog državnog poziva. Dodjela odgovara na potražnju za cloudom i AI infrastrukturom, ali ostaje uvjetovana tehničkim, energetskim i okolišnim obvezama prije konačnog odobrenja.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.
