Punionice su opremljene i dinamičkim sustavom optimizacije snage, koji automatski prilagođava punjenje.
Hrvatski pružatelj usluga e-mobilnosti Qelo predstavio je dvije nove ultra brze punionice na autocestama kojima upravlja BINA Istra.
Riječ je o odmorištu Kvarner, istočno od tunela Učka, i Mirna, prvim "zelenim" odmorištima u Hrvatskoj koja nemaju benzinsku crpku i namijenjena su isključivo punjenju električnih vozila.
Na portalu tunela Učka bit će postavljena ultrabrza punionica snage 400 kW, s mogućnošću punjenja vozila od 800V, što omogućava dopunu kapaciteta baterije za najviše 15 minuta. Ovo je posebno prilagođeno komercijalnim i većim vozilima, uključujući kamione i autobuse.
Punionice su opremljene i dinamičkim sustavom optimizacije snage, koji automatski prilagođava punjenje prema stanju baterije i specifičnim potrebama svakog vozila. Ova funkcionalnost omogućava maksimalnu učinkovitost korištenja električne energije i minimizira vrijeme čekanja na punionicama.
"Naš poslovni model temelji se na procjenama koje ukazuju da bi u 2025. godini na hrvatskim cestama moglo biti 40.000 električnih vozila, dok bi do 2030. taj broj mogao narasti na 200.000. Cilj nam je izgraditi minimalno 10.000 javnih punionica diljem zemlje, s posebnim naglaskom na brze i ultra brze punionice - što je infrastrukturni preduvjet uspješan razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj", izjavio je Predrag Šeatović, predsjednik uprave Qela.
Punionice na lokacijama Kvarner i Mirna sljedeći su korak u Qelovom strateškom planu, kojim želi osigurati da Hrvatska postane uzorna e-mobilna destinacija u EU. Tvrtka trenutno upravlja s gotovo četrdeset punionica na deset lokacija diljem naše zemlje.
Također, Qelo planira punionice za električna vozila širiti diljem Hrvatske i susjednih zemalja - Slovenije, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
Projekt je vrijedan više od četiri milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Provedba projekta, koji Ministarstvo provodi s APIS IT-jem, trajat će 24 mjeseca i obuhvatit će faze razvoja, testiranja i implementacije sustava.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove.