Qelo bilježi rast prihoda, širi se u regiju, ali još uvijek ne razmišljaju o izlasku na burzu

Qelo je predstavio preliminarne godišnje rezultate poslovanja koji potvrđuju nastavak snažnog rasta i ubrzanog skaliranja poslovanja. Tijekom protekle godine broj korisnika se udvostručio, mreža punionica znatno je proširena i modernizirana. Prihodi su u prošloj godini dosegnuli oko 554 tisuće eura, što predstavlja rast od gotovo 2,7 puta u odnosu na prethodnu godinu, znatno iznad rasta broja vozila na tržištu.

Taj rezultat tumači se kao potvrda da ponuda odgovara stvarnim potrebama korisnika. Dodatnu stabilnost osigurala je emisija obveznica u iznosu nešto većem od tri milijuna eura, koje su uspješno plasirane i kasnije uvrštene na Zagrebačku burzu. Time je osigurana likvidnost za investitore, ali i potvrda financijske vjerodostojnosti kompanije, koja je prošla sve potrebne revizije i regulatorne provjere.

Qelo svoj poslovni model temelji na prognozama europskih statistika prema kojima bi već sljedeće godine na hrvatskim cestama moglo biti 40 tisuća, a 2030. godine čak 200 tisuća e-vozila.

Hrvatsko tržište elektromobilnosti ulazi u fazu u kojoj se više ne raspravlja o tome hoće li se električna vozila prihvatiti, već kako će se njihov rast logistički, energetski i infrastrukturno podržati. U toj tranziciji ključnu ulogu imaju operateri infrastrukture za punjenje, koji se nalaze na sjecištu tržišnih očekivanja korisnika, investicijskog pritiska i ograničenja elektroenergetske mreže. Upravo o toj složenoj poziciji, ali i o konkretnim poslovnim i razvojnim rezultatima, govorilo se na predstavljanju aktualnog stanja i planova kompanije Qelo, jednog od domaćih pružatelja usluga u području elektromobilnosti.

temeljna vizija kompanije ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodne godine – aktivno sudjelovati u zelenoj tranziciji i olakšati prelazak korisnika na električna vozila, smatra Predrag Šeatović direktor Qela i dodaje kako razmišljaju o izlasku na tržište regije i to prije svega Slovenije.

Podaci o broju električnih vozila u Hrvatskoj pokazuju da se tržište nalazi tek na početku ozbiljnije ekspanzije. Nakon što je 2024. godina završila s gotovo deset tisuća registriranih električnih vozila, aktualne brojke već premašuju 12.500, a očekivanja za kraj godine idu prema razini od oko 20 tisuća novoregistriranih vozila. Taj rast potaknut je državnim subvencijama, osobito programima usmjerenima na taksi prijevoznike te najavljenim potporama za leasing kuće i rent-a-car sektor. U ukupnom europskom kontekstu Hrvatska i dalje znatno zaostaje, s udjelom električnih vozila ispod jedan posto, dok se europski prosjek kreće oko 17 posto novoprodavanih vozila. Upravo taj zaostatak, prema ocjeni Šeatovića, predstavlja i priliku, jer prostor za rast ostaje izrazito velik.

Broj ultra brzih punionica porastao je s deset na 48, uz dodatne lokacije u fazi potpisivanja ugovora. Strategija razvoja temelji se na stvarnim potrebama korisnika, što se često očituje kroz povratne informacije na društvenim mrežama i u direktnoj komunikaciji s vozačima, smatra Šeatović i dodaje kako su u fokusu Istra, Primorje i Dalmacija, gdje je u tijeku širenje mreže, dok se nove lokacije biraju pragmatično, prema dostupnosti elektroenergetskih priključaka, a ne isključivo prema idealnim prometnim rutama.

Qelo karticu danas koriste poslovni korisnici poput GLS-a, PBZ-a i SPAN-a te brojni drugi s većim i manjim flotama električnih vozila, kao i privatni korisnici iz cijele Hrvatske. Gotovo 40 posto registriranih vlasnika električnih automobila u Hrvatskoj korisnici su Qelo kartice, a svima njima je omogućen pojednostavljeni sustav naplate putem jednog mjesečnog e-računa, neovisno o broju punjenja, lokaciji ili pružatelju infrastrukture.

Važan segment poslovanja čini i interoperabilnost, odnosno mogućnost korištenja kartice i usluga diljem Europe. Tijekom zimske sezone zabilježena su punjenja u Austriji, Francuskoj i Nizozemskoj, što potvrđuje da domaći korisnici električnih vozila sve češće razmišljaju o elektromobilnosti bez granica.

Prihodovni model Qela temelji se na dva izvora – približno 60 posto prihoda ostvaruje se putem vlastite mreže punionica, dok se oko 40 posto odnosi na korištenje Qelo kartice na punjačima drugih pružatelja usluge punjenja električnih vozila. Početkom 2026. godine Qelo je raspolagao s gotovo 90 vlastitih punjača raspoređenih na dvadesetak lokacija diljem Hrvatske.

Tržišna kapitalizacija Qela u seed rundi iznosila je 5 milijuna eura, a prosječna evaluacija kroz transakcije prodaje vlasničkih udjela u razdoblju 2022.–2024. iznosila je 12 milijuna eura. Do danas je prodano ukupno 22 % vlasničkih udjela, dok suosnivači zadržavaju preostalih 78 posto. U drugom tromjesečju 2025. godine izdane su korporativne obveznice u iznosu od 3,036 milijuna eura, čime je osigurano financiranje daljnjeg razvoja poslovanja. Tržišna kapitalizacija Qela trenutačno se procjenjuje na 30 milijuna eura.

„Nalazimo se u fazi ubrzanog širenja i izgradnje dugoročno održive energetske infrastrukture. Uz postojeće financiranje, u tijeku su razgovori s institucionalnim investitorima i investicijskim bankama o sljedećem krugu ulaganja, čija će sredstva biti usmjerena na daljnje širenje mreže ultra-brzih punionica i ubrzanje puta prema pozitivnoj EBITDA-i“, objašnjava Tomislav Ivanetić, direktor razvoja poslovanja Qela.

Tijekom 2026. i 2027. godine Qelo planira značajna ulaganja u širenje mreže ultra-brzih punionica. U ovoj godini predviđena je instalacija 90 novih priključaka na 20 novih lokacija, s ukupnim ulaganjima od 7,3 milijuna eura. Za 2027. godinu planira se dodatnih 100 ultra-brzih priključaka na 22 lokacije, uz ukupna ulaganja od 8,3 milijuna eura. Ovaj plan ključni je dio strategije Qela za daljnje jačanje infrastrukture i poticanje rasta elektromobilnosti u Hrvatskoj.

Rast infrastrukture ne može se promatrati izolirano od šire energetske slike. Elektrifikacija prometa, uz razvoj podatkovnih centara i širenje dizalica topline, stvara dodatni pritisak na elektroenergetski sustav. Procjene govore da će do 2050. godine Hrvatskoj biti potrebno dodatnih 10 do 12 teravatsati energije godišnje samo za promet, što podrazumijeva sustavno ulaganje u obnovljive izvore i pametnu mrežu. Bez pravovremenog skaliranja prijenosne i distribucijske mreže, upozoreno je, daljnji razvoj elektromobilnosti mogao bi naići na ozbiljna ograničenja.

U tom kontekstu istaknuta je potreba za strateškim pristupom razvoju mreže, uz korištenje domaće industrije i europskih financijskih instrumenata. Prema procjeni Šeatovića tehnologija postoji, sredstva su dostupna, ali nedostaje operativna odlučnost da se projekti provedu u razumnim rokovima.

Najveće strateško pitanje, po ocjeni Šeatovića, nije broj punionica nego sposobnost elektroenergetskog sustava da ih opskrbi. Hrvatska trenutačno može „izgurati“ sadašnji ritam rasta do kraja desetljeća, ali od 2030. nadalje bit će nužna „druga generacija“ infrastrukture, koja neće služiti samo osobnim vozilima, nego i kamionima, kombijima i toplinskim crpkama te podatkovnim centrima. U zapadnoj Europi već se razvijaju punjački „hubovi“ za teretni promet od 10 do 50 megavata spojenih izravno na prijenosnu mrežu, što je razina potrošnje kakvu su do sada imale tek cementare i najveći industrijski pogoni, objašnjava Šeatović.

Kada je riječ o konkurenciji Šeaatović ističe da je prva faza razvoja elektromobilnosti u Hrvatskoj bila praktički nemoguća bez uloga HEP‑a i njegove mreže ELEN, bez koje, kako kažu, „ne bi ni bilo elektromobilnosti“. Nakon početnog zamaha HEP je izgubio fokus, dok su HT i Petrol odigrali ograničenu ulogu – prvi kao pružatelj usluga bez vlastite mreže, drugi primarno kroz punjače na benzinskim postajama. Danas su na tržištu prisutni i međunarodni igrači poput Tesle i Ionityja, kao i manji pružatelji usluga kao što su turski Electric, Lepur i slovenski GreenWay, dok je Qelo jedini domaći operator koji se u potpunosti oslanja na hrvatsko tržište kao osnovu za daljnje širenje.

Vratimo se malo brojkama i valuaciji tvrtke. Za financijsku zajednicu najzanimljiviji je dio bio onaj o tržišnoj kapitalizaciji. Iako trenutni prihodi od pola milijuna eura ne opravdavaju valuaciju od 30 milijuna, Qelo svoju vrijednost temelji na 20-godišnjim ugovorima i broju instaliranih priključaka.

„U Europi se napravljeni priključci vrednuju od pola milijuna do čak pet milijuna eura po komadu Mi smo tu ljestvicu postavili na najnižu razinu. Ako do kraja godine budemo imali 150 plugova, po toj logici naša bi valuacija mogla skočiti na 75 milijuna eura. S planom od 250 do 300 ultra-brzih lokacija, vrlo brzo idemo preko 100, možda i 150 milijuna eura,“ zaključio je optimistično Šeatović.