Istraživanje obuhvaća organizacije iz Češke, Poljske, Rumunjske i Slovačke te pokazuje da 86 posto organizacija već ima uspostavljenu strategiju.
Umjetna inteligencija čvrsto se pozicionirala među strateškim prioritetima organizacija diljem Srednje i istočne Europe, no većina tvrtki i dalje se suočava s izazovom kako pretvoriti ambicije u konkretne rezultate na razini cijele organizacije, pokazuje PwC-ovo izvješće za regiju Srednje i istočne Europe pod nazivom AI in CEE: From strategy to scale - closing the execution gap.
Istraživanje obuhvaća organizacije iz Češke, Poljske, Rumunjske i Slovačke te pokazuje da 86 posto organizacija već ima uspostavljenu strategiju za umjetnu inteligenciju ili je aktivno razvija, ali samo 5 posto njih navodi da je u potpunosti ostvarilo očekivane koristi svojih AI inicijativa, dok samo 25 posto organizacija uspješno implementira više od polovice svojih AI projekata, što ukazuje na značajan jaz između strategije i provedbe.
Glavni izazov s kojim se organizacije suočavaju upravo je skaliranje umjetne inteligencije jer je uspješna implementacija i dalje ograničena, pa gotovo polovica tvrtki navodi stopu uspješnosti implementacije manju od 25 posto, dok polovica organizacija kaže da je ostvarila tek dio koristi koje je prvotno očekivala.
Unatoč izazovima, organizacije već ostvaruju mjerljive koristi, pa su u Srednjoj i istočnoj Europi najveći učinci zabilježeni u području IT-a s 47 posto, operativnog poslovanja s 34 posto te prodaje i nabave s 32 posto, dok najčešće zabilježene koristi uključuju poboljšanu kvalitetu i dosljednost podataka s 36 posto te smanjenje operativnih troškova s 31 posto.
Organizacije najveću vrijednost ostvaruju u područjima koja se oslanjaju na strukturirane podatke i ponovljive procese, dok su transformativniji ishodi, poput stvaranja novih izvora prihoda ili razvoja novih poslovnih modela, i dalje znatno rjeđi.
Kako organizacije ubrzavaju primjenu umjetne inteligencije, modeli upravljanja, regulatorni okviri i mehanizmi izgradnje povjerenja ne uspijevaju pratiti taj tempo, pa samo 3 posto organizacija navodi da ima potpuno usklađen model upravljanja umjetnom inteligencijom na razini cijelog poduzeća, dok se mnoge i dalje oslanjaju na neformalne pristupe upravljanju s 24 posto ili uopće nemaju formalno uspostavljen sustav upravljanja s 36 posto.
Taj jaz dodatno produbljuju praktične prepreke jer se rizici povezani s kibernetičkom sigurnošću i privatnošću podataka te troškovi implementacije i održavanja izdvajaju kao najznačajnije tehnološke prepreke koje navodi po 44 posto tvrtki, dok s organizacijskog aspekta najveće prepreke predstavljaju nedostatak AI vještina i ograničeni proračuni koje navodi po 37 posto ispitanika, odmah iza čega se nalazi nisko povjerenje zaposlenika u AI sustave s 35 posto.
Schneider Electric predstavio je 28. rujna softverski definiran srednjonaponski rasklop koji bi trebao skratiti rok napajanja novih AI podatkovnih centara. Sustav standardizira fizičku opremu, a zaštitu, mjerenje, nadzor i upravljanje prebacuje u softver. Piloti su planirani tijekom 2027., dok kompanija širu dostupnost očekuje 2028. godine.
Američki senator Ted Cruz predstavio je 28. rujna zakon Modern Skies vrijedan 30 milijardi dolara za digitalnu i fizičku obnovu sustava kontrole zračnog prometa. Prijedlog raspoređuje po deset milijardi dolara na novu tehnološku arhitekturu FAA-e, zamjenu zastarjelih tornjeva i objekata te modernizaciju zračnih luka s pet do 25 milijuna putnika godišnje.
Anthropic je ugovorio najmanje 518 milijardi dolara računalne infrastrukture za sljedeće desetljeće, a približno četiri petine obveza ne može se otkazati bez plaćanja, prema povjerljivom prospektu za moguću burzovnu ponudu koji je pregledan 29. rujna. Šest sporazuma obuhvaća cloud, poslužitelje, akceleratore i najam opreme potrebne za razvoj i posluživanje modela Claude.
