Prema najnovijim podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna neto plaća za ožujak iznosila je 7.302 kune te je nominalno 4,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. Plaća u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 7.273 kune, a izvan gospodarstva 7.360 kuna.
Najveće prosječne plaće za ožujak primili su zaposleni u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda s 12.779 kuna. Prosječna plaća u telekomunikacijama istovremeno je iznosila 11.535 kuna, financijskoj uslužnoj djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova 11.252 kuna, a u vađenju sirove nafte i prirodnog plina 11.230 kuna.
Slijede programeri te zaposleni u djelatnostima povezanima s njima s plaćom od 10.285 kuna, zatim zaposleni u farmaceutskoj industriji s 10.159 kuna, proizvodnji pića s 10.043 kune, te u promidžbi i istraživanju tržišta s 10.110 kuna.
U skupini većih zagrebačkih plaća su i one u proizvodnji kosa i rafiniranih naftnih proizvoda, 9.147 kuna, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom s 9.366 kuna, znanstvenom istraživanju i razvoju s 9.395 kuna, te u osiguranju, reosiguranju i mirovinskim fondovima, osim obveznog socijalnog osiguranja s 9.585 kuna.
Najmanje plaće imali su zaposleni u proizvodnji metala koji su u prosjeku primili 3.662 kune, u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima s 3.913 kuna, te u proizvodnji odjeće s 3.936 kuna.
Tijekom 2026. umjetna inteligencija u poduzećima ulazi u fazu u kojoj se od eksperimentalnih pilota očekuje prelazak u produkciju i mjerljiv povrat ulaganja. Procjene istraživačkih kuća Gartner, IDC i Forrester u tome su iznenađujuće usklađene: ako je prethodna godina bila razdoblje otkrivanja i pokusa, ova bi trebala donijeti konkretne rezultate, posebno u području agentne umjetne inteligencije, koja sustave osposobljava za samostalno planiranje, odlučivanje i izvođenje složenih zadataka.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za svibanj 2026. godine iznosi 224,37 milijuna eura uz rast na godišnjoj razini u odnosu na isti mjesec 2025. godine od 4,94 posto. Pritom ovog puta višegodišnji ugovori za nabavku licenci nisu imali presudnog utjecaja na ukupni iznos.
Pregled najvećih proboja podataka u 2026. otkriva obrazac koji se ponavlja: mnogi incidenti nisu bili posljedica tehnički savršenih napada, nego propusta koje je bilo moguće spriječiti. Među najčešćim uzrocima ističu se socijalni inženjering, kompromitirani pristupni podaci i loše konfigurirana okruženja u oblaku. Slika koja iz toga proizlazi pokazuje da je velik dio sigurnosnih problema posljedica nedostatka osnovnih praksi i vještina, a ne samo tehnološkog jaza.
