Uz sve tekstove o nevjerojatnim razvojima umjetne inteligencije, dosta ih se "vrti" oko mogućnosti da bi programeri uskoro mogli ostati bez posla, odnosno, da bi ih mogla zamijeniti umjetna inteligencija.
Stav je da će rukovodeći u kompanijama zaobići većinu ili sve svoje programere pa izravno tražiti od umjetne inteligencije da napravi upravo ono što misle da žele ili trebaju. Stručnjaci pak odmahuju rukom na takve navode.
Jer, programiranje može biti izazov, ali teško ćete naći nekoga tko je proveo više od dva tjedna pokušavajući shvatiti što nije u redu s kodom. Jednom kada shvatite sintaksu, logiku i tehnike, to je prilično jednostavan proces - većinu vremena. Pravi problemi obično su usredotočeni na ono što softver treba raditi. Najteži dio kod stvaranja softvera nije pisanje koda - to je stvaranje zahtjeva, a te softverske zahtjeve još uvijek definiraju ljudi.
To je zapravo bit cijele priče. Programeri će se složiti da je prvotno definirani cilj dostižan. Nekad se do njega dođe teže, nekad lakše, ali problemi nastanu kad se umiješa "ljudski faktor". Kad oni za koje se kreira kod počnu tražiti stvari koje ni sami ne mogu objasniti.
Zatim se u tom procesu "lutanja" stvaraju dodatni problemi, bugovi, greške svih vrsta... I mukotrpan je proces ispravljati ih paralelno s kreiranjem konačnog "proizvoda". Naravno, tu su i rokovi koji stvaraju dodatni pritisak svima uključenima u procese.
Stoga, umjetna inteligencija nije tu da bi zamijenila programere, ona je tu da bi im olakšala pronalaske grešaka, da bi im ubrzala posao obavljanjem svih onih procesa koji se mogu automatizirati i nepotrebno troše vrijeme programerima. No, da bi ih zamijenila, umjetna inteligencija bi trebala znati improvizirati, samostalno komunicirati i shvaćati ljude na onaj način na koji ih ljudi sami shvaćaju. A do toga je još dug put...
Vodeći ljudi dviju azijskih tehnoloških grupacija, južnokorejske SK i tajvanske TSMC, sastali su se kako bi razgovarali o produbljivanju suradnje u području memorije visoke propusnosti, naprednih logičkih procesa i prilagođene memorije za umjetnu inteligenciju.
Medijska industrija jedna je od prvih koja je osjetila stvarni učinak generativne umjetne inteligencije, ne zato što je tehnološki najspremnija, nego zato što je njezin osnovni proizvod upravo ono što AI najbrže proizvodi: tekst, slika, zvuk, video, sažetak, naslov, prijevod i preporuka sadržaja. U samo nekoliko godina umjetna inteligencija iz eksperimentalnog alata prešla je u svakodnevni redakcijski instrument.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
