Sustavi upravljanja energijom utemeljeni na oblaku, integrirani u platforme pametnih zgrada, postati idealno rješenje za ostvarivanje održivih inicijativa. Oni omogućuju vlasnicima zgrada prilagodbu potrošnje energije u stvarnom vremenu, na temelju informacija o zauzetosti i operacijama, čime se smanjuje rasipanje energije.
Juniper Research predviđa da će globalni broj implementacija industrijskih pametnih zgrada porasti s 26 milijuna u 2025. na više od 165 milijuna do 2030. godine. Kako bi se ostvario takav rast, analitičari smatraju da vodeće platforme moraju razviti prilagođena rješenja koja ciljaju specifične probleme pojedinih industrija te istodobno osigurati veću energetsku učinkovitost.
„Identificirali smo tehnologije koje smanjuju potrošnju energije kao ključne za privlačenje novih korisnika pametnih zgrada. Pritisak na smanjenje troškova poslovanja, potaknut globalnim rastom cijena energije, povećava interes za rješenja koja omogućuju postizanje održivih ciljeva“, objašnjava Frederick Savage, viši analitičar tržišnih podataka.
Tvrtka očekuje da će sustavi upravljanja energijom utemeljeni na oblaku, integrirani u platforme pametnih zgrada, postati idealno rješenje za ostvarivanje održivih inicijativa. Oni omogućuju vlasnicima zgrada prilagodbu potrošnje energije u stvarnom vremenu, na temelju informacija o zauzetosti i operacijama, čime se smanjuje rasipanje energije.
To će posebno doći do izražaja u sektorima poput zdravstva, proizvodnje i maloprodaje, koji imaju visoke energetske zahtjeve zbog korištenja strojeva. Međutim, razine potreba razlikuju se po industrijama, pa se očekuje da će tvrtke koje prilagode rješenja upravljanja energijom specifičnim zahtjevima biti najuspješnije.
„Najveći izazov za platforme pametnih zgrada jest dokazivanje povrata ulaganja u sustave za upravljanje energijom. To će biti posebno vidljivo u sektorima koji su tek na početku primjene, gdje će nedostajati dovoljno dokaza iz prakse o koristima pametne tehnologije u zgradarstvu“, zaključuje Savage.
Pametne zgrade predstavljaju jedno od najbrže rastućih područja u digitalnoj transformaciji industrije, a njihova važnost raste paralelno s globalnim energetskim i klimatskim izazovima. Europska unija kroz direktive o energetskoj učinkovitosti i zelenu tranziciju snažno potiče uvođenje naprednih sustava upravljanja zgradama, dok su programi financiranja poput Horizon Europe i Mehanizma za oporavak i otpornost već usmjerili sredstva u pilot-projekte diljem Europe.
U Hrvatskoj se pametne zgrade povezuju s razvojem koncepta pametnih gradova, a ključna područja primjene su javne ustanove, bolnice i logistički centri. Prema globalnim istraživanjima, primjena umjetne inteligencije i Interneta stvari (IoT) u pametnim zgradama omogućuje optimizaciju grijanja, hlađenja i ventilacije, što može smanjiti potrošnju energije i do 30 posto.
Osim toga, prediktivna analitika doprinosi smanjenju troškova održavanja, dok digitalni blizanci otvaraju mogućnosti za modeliranje i testiranje energetskih scenarija. Očekuje se da će upravo industrijski sektor, pod pritiskom energetske učinkovitosti i ESG ciljeva, biti ključan pokretač rasta ovog tržišta u idućih pet godina.
Visa je na Visa Payments Forumu u Parizu najavila provedbu stvarnih transakcija agentne trgovine u Europi, čime AI agenti ulaze u novu fazu primjene u digitalnim plaćanjima. Riječ je o transakcijama u kojima AI agenti u ime korisnika kartica obavljaju kupnje na internetskim stranicama trgovaca koji sudjeluju u programu.
Od 1. srpnja, Europska unija ukinula je oslobođenje od carine za e-trgovinske pošiljke vrijedne manje od 150 eura. Europska komisija poručila je da će ta mjera pomoći osigurati poštenije uvjete za europske tvrtke i sigurniji izbor za potrošače, kao odgovor na priljev milijardi niskovrijednih paketa koji ulaze u EU.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za drugi kvartal 2026. godine iznosi gotovo 505 milijuna eura uza rast od 9,4 posto na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Što se tiče ugovorenih poslova njih je 26,4 posto manje u odnosu na drugi kvartal prošle godine, a u razdoblju od travnja do lipnja ove godine ugovoreno je poslova ukupne vrijednosti 201,4 milijuna eura.
