NOVA ANALIZA

Prihodi od poluvodiča premašit će 1 bilijun dolara do 2030.

Glavni pokretač bit će razvoj napredne AI serverske infrastrukture, potaknut kontinuiranim i potencijalno brzim rastom potražnje za nadolazećim AI aplikacijama. Većinu tog rasta trenutno generiraju hiperskaleri, kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom razdoblju, podržavajući sazrijevanje generativne AI tehnologije od teksta prema zvuku i vizualnom sadržaju u skorijoj budućnosti, a dugoročno i prema Physical AI rješenjima.

Prihodi od poluvodiča premašit će 1 bilijun dolara do 2030.
Depositphotos / Ilustracija

Globalni prihodi od poluvodiča procjenjuju se da će se udvostručiti između 2024. i 2030. godine te premašiti 1 bilijun dolara, prema analizi Counterpoint Researcha. Rast će biti potaknut transformacijom umjetne inteligencije koja zahtijeva izgradnju infrastrukture i razvoj potrošačkih rješenja za GenAI, Agentic AI i Physical AI aplikacije.

Glavni pokretač bit će razvoj napredne AI serverske infrastrukture, potaknut kontinuiranim i potencijalno brzim rastom potražnje za nadolazećim AI aplikacijama. Većinu tog rasta trenutno generiraju hiperskaleri, kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom razdoblju, podržavajući sazrijevanje generativne AI tehnologije od teksta prema zvuku i vizualnom sadržaju u skorijoj budućnosti, a dugoročno i prema Physical AI rješenjima.

„Svi svjedočimo usponu ‘ekonomije tokena’, gdje token postaje nova valuta umjetne inteligencije“, izjavio je Neil Shah, potpredsjednik istraživanja u Counterpoint Researchu. „Prva faza izgradnje infrastrukture dovela je do povećane potrošnje tokena jer se tržište kretalo od osnovnih aplikacija temeljenih na tekstu prema bogatijim multimodalnim GenAI rješenjima koja kombiniraju tekst, slike, zvuk i video. Druga faza koja je trenutno u tijeku podržava eksponencijalni rast generiranja tokena za Agentic AI aplikacije – od složenih konverzacijskih sustava i semantičkog pretraživanja do potpuno integriranog multimedijalnog stvaranja sadržaja. Ovaj val zahtijevat će značajne računalne, memorijske i mrežne kapacitete, kako u oblaku tako i na rubnim uređajima, a njegov utjecaj na potrošnju poluvodiča bit će ogroman. Treći val donosi uspon Physical AI rješenja, omogućujući razvoj autonomnih strojeva poput humanoida, industrijskih robota i vozila. To je sjajna vijest za poluvodičku industriju koja je već postavila temelje za omogućavanje napredne AI u velikim razmjerima.“

Trenutno se najveća vrijednost AI ekosustava ostvaruje kroz poluvodiče jer hiperskaleri, cloud pružatelji druge razine i poduzeća ubrzano grade AI infrastrukturu. Od GPU-ova i akceleratora do memorije (HBM, DDR) i optičkih međuspojeva, čipovi su okosnica AI ekonomije koja pokreće sve – od cloud platformi i modela do aplikacija.

„Godine 2024. AI tržište bilo je uglavnom pogonjeno hardverom, pri čemu je oko 80 posto izravnih prihoda dolazilo od poluvodiča za infrastrukturu i edge rješenja. No, to se mijenja“, izjavio je Mohit Agarwal, direktor istraživanja u Counterpoint Researchu. „Ulazimo u novu fazu koju pokreće ekonomija AI tokena, koja će potaknuti razvoj ekosustava aplikacija i usluga sličnog rastu tržišta mobilnih aplikacija u proteklom desetljeću. Iako će vremenski okvir široke monetizacije ovisiti o stopama usvajanja od strane pojedinaca i poduzeća, neposredna prilika za stvaranje vrijednosti je jasna. Najznačajnija vrijednost koja će se otključati u ovom novom valu jest znatna operativna ušteda, postignuta povećanjem produktivnosti radne snage i opsežnom automatizacijom. To bi moglo ublažiti zabrinutosti o stvaranju AI balona.“

Poluvodička industrija već nekoliko godina bilježi povijesni rast, ponajviše zbog naglog porasta potražnje za GPU-ovima i memorijskim modulima potrebnima za treniranje velikih jezičnih modela. Prema Gartneru, tržište poluvodiča već je u 2023. premašilo 600 milijardi dolara, a 2025. očekuje se da će doći blizu 750 milijardi. Uz rast generativne umjetne inteligencije, povećava se i važnost specijaliziranih čipova za mrežnu povezanost i energetski učinkovito procesiranje podataka. Europske zemlje paralelno nastoje smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima kroz inicijative poput EU Chips Acta, kojim se planira do 2030. udvostručiti europski udio u globalnoj proizvodnji čipova na 20 posto. Time se potvrđuje da poluvodiči postaju strateški resurs ne samo za digitalnu ekonomiju, nego i za nacionalnu sigurnost i tehnološku suverenost.