Potrošnja na edge computing rast će po stopi od 15 posto do 2029.

Globalna potrošnja na edge computing dosegnula je 265 milijardi dolara u 2025. i očekuje se da će se gotovo udvostručiti do 2029., prema IDC-u. Rast odražava ključno širenje potaknuto brzim napretkom Edge AI-ja, koji ubrzava transformaciju poduzeća i otvara nove prilike za pružatelje usluga.

„Kombinacija sazrijevanja edge arhitektura i brzog razvoja umjetne inteligencije temeljito redefinira način na koji organizacije obrađuju podatke i na njih djeluju“, rekla je Alexandra Rotaru, voditeljica za podatke i analitiku te voditeljica proizvoda WW Edge Spending Guide u IDC-u. „Vidimo kako se poduzeća i pružatelji usluga pomiču prema inteligentnim, distribuiranim sustavima sposobnima za donošenje odluka u stvarnom vremenu i automatizaciju u velikom opsegu. Edge AI više nije eksperimentalan; njegov je utjecaj već vidljiv u industrijskoj automatizaciji, pametnoj maloprodaji, povezanim vozilima i zdravstvu nove generacije.“ Globalna potrošnja na edge computing dosegnula je 265 milijardi dolara u 2025. i očekuje se da će se gotovo udvostručiti do 2029.

IDC segmentira edge potrošnju kroz više od 1.000 imenovanih poslovnih slučajeva uporabe u šest domena: umjetna inteligencija, IoT, proširena stvarnost, virtualna stvarnost, dronovi i robotika, naglašavajući širu ulogu edge infrastrukture u omogućavanju naprednih inteligentnih radnih opterećenja. Umjetna inteligencija jedna je od najbrže rastućih domena u prognozi, što odražava sve veću potrebu za obradom podataka i pokretanjem složenih modela izravno na rubu mreže. Kako organizacije uvode sve više AI aplikacija koje zahtijevaju inferenciju niske latencije, kontekst u stvarnom vremenu i otporne distribuirane arhitekture, edge computing postaje ključni omogućitelj inovacija i stvaranja vrijednosti u industrijama.

Hardver ostaje dominantna investicijska kategorija u ranoj fazi prognoznog razdoblja, potaknut brzim prihvaćanjem AI-ubrzane infrastrukture i sve sofisticiranijih edge sustava. Taj zamah odražava rastuću potrebu za računanjem u stvarnom vremenu na mjestu nastanka podataka, dok organizacije uvode snažnije edge arhitekture sposobne podržati napredna AI opterećenja.

Ipak, agregirani segmenti usluga, uključujući provisioned i profesionalne usluge, očekivano će premašiti udio hardvera do 2029. Unutar provisioned usluga, Infrastructure as a Service ostaje najbrže rastuća kategorija jer se organizacije sve više oslanjaju na skalabilne, fleksibilne i troškovno učinkovite modele potrošnje kako bi zadovoljile rastuće AI računalne zahtjeve na rubu mreže. Kako se sve više opterećenja pomiče prema distribuiranim i AI-omogućenim okruženjima, as-a-service ponude daju ključnu osnovu za upravljanje kapacitetima, optimizaciju troškova i ubrzavanje uvođenja u različitim industrijskim primjenama.

Sektor maloprodaje i usluga ostaje najveći doprinositelj globalnoj edge potrošnji, potaknut brzim prihvaćanjem AI i IoT slučajeva uporabe poput videoanalitike i operativne optimizacije u stvarnom vremenu. Slijedi sektor proizvodnje i resursa, gdje AI-omogućena kontrola kvalitete, prediktivno održavanje i autonomno rukovanje materijalima sve više ovise o obradi na rubu u stvarnom vremenu. Financijske usluge najbrže su rastući sektor, potpomognut AI analizom prijevara koja zahtijeva niskolatencijske distribuirane arhitekture. Pružatelji usluga također nastavljaju povećavati ulaganja u AI-ready edge platforme, uključujući MEC, CDN i virtualizirane mrežne funkcije, koje bi do 2029. trebale predstavljati gotovo trećinu ukupnog tržišta.

Sjeverna Amerika ostat će vodeća regija za edge potrošnju, potaknuta brzim prihvaćanjem Edge AI opterećenja i naprednim infrastrukturnim implementacijama. Slijede zapadna Europa i Kina, uz potporu snažnih industrijskih i javnosektorskih ulaganja u AI aplikacije. Očekuje se da će Sjedinjene Države i Latinska Amerika zabilježiti najbrži rast, kako organizacije u obje regije budu povećavale niskolatencijske AI slučajeve uporabe koji imaju koristi od distribuiranih edge arhitektura.

Edge computing postaje infrastrukturni odgovor na činjenicu da se sve više podataka stvara izvan klasičnih podatkovnih centara, u tvornicama, trgovinama, vozilima, bolnicama, kamerama i senzorima. Umjetna inteligencija dodatno ubrzava taj trend jer se mnogi modeli moraju izvršavati blizu izvora podataka kako bi latencija bila dovoljno niska, a privatnost lakše kontrolirana. 

U industriji to znači brže otkrivanje grešaka u proizvodnji, bolje upravljanje robotima i manje zastoja u proizvodnim linijama. U maloprodaji edge omogućuje videoanalitiku, optimizaciju zaliha i personalizirane usluge bez slanja svih podataka u udaljeni oblak. Financijski sektor koristi distribuiranu obradu za otkrivanje prijevara u realnom vremenu, gdje i milisekunde mogu imati vrijednost.

 Za telekome je edge posebno važan jer povezuje 5G, mrežne funkcije, CDN, privatne mreže i poslovne aplikacije u jednu komercijalnu platformu. Ipak, rast edgea neće biti jednostavan jer zahtijeva standardizirano upravljanje tisućama lokacija, sigurnost fizički raspršene opreme i jasne modele troškova. Uslužni modeli mogli bi ubrzati prihvaćanje jer smanjuju potrebu da svaka kompanija sama projektira i održava edge infrastrukturu. 

Najveći tehnološki izazov bit će uskladiti edge, cloud i lokalne sustave tako da aplikacije mogu raditi konzistentno kroz cijeli podatkovni lanac. Edge zato nije zamjena za cloud, nego njegov distribuirani nastavak u vremenu u kojem umjetna inteligencija zahtijeva obradu sve bliže stvarnom svijetu.