Poduzetnička sveučilišta i veleučilišta budući su temelj gospodarstva baziranog na znanju

Poduzetnička sveučilišta i veleučilišta budući su temelj gospodarstva baziranog na znanju

Foto: DepositPhotos / Ilustracija

Panel rasprava „Uloga istraživački orijentiranog obrazovanja i studentskog poduzetništva u visokom obrazovanju“ održala se na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u organizaciji Hrvatske akademske zajednice i HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju. U raspravi su sudjelovali, uz moderatora mr. sc. Zdeslava Milasa, prodekana Bernaysa, prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan FER-a 2014. - 2018. i dopredsjednik Akademskog vijeća HAZ-a, dr. sc. Mislav Balković, dekan Algebre i predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju, Dennis Allan Rukavina, direktor Maverick Partners te potpredsjednik Kanadsko-hrvatske poslovne mreže te Marin Trošelj, suosnivač i direktor STEMI.

Nakon uvodnog govora moderatora i nacionalnog predsjednika Hrvatske akademske zajednice Milasa, okupljene pozdravio je prodekan za znanost FER-a prof. dr. sc. Nikola Mišković i predstavio aktivnosti jedne od najuspješnijih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te dao nekoliko primjera kako je FER do sada poticao povezivanje gospodarstva i obrazovanja. U tri serije pitanja govorilo se o donesenoj deklaraciji o važnosti istraživački orijentiranog obrazovanja i studentskog poduzetništva HAZ-a, sveučilištima budućnosti, generaciji Z kao zaposlenicima, uspjehu u 21. stoljeću, jazu između obrazovanja i gospodarstva, demografskim trendovima, financiranju istraživački orijentiranog obrazovanja, digitalnim inkubatorima te poduzetničkom sustavu i mindsetu.

Panelisti su se složili ponajviše kada su u pitanju demografski trendovi te njihovom odrazu na hrvatski visokoobrazovni sustav pri čemu je profesor Grgić istaknuo da „ono što visokoobrazovnu zajednicu treba brinuti je koliko ima osamnaestogodišnjaka koji ulaze u sustav visokog obrazovanja, a potom na tržište rada“. Profesor je istaknuo kako je broj punoljetnika u 5 godina pao za okvirnih 10 tisuća, što je izrazito alarmantna činjenica. „Budućnost je konkurentno gospodarstvo temeljeno na znanju, a inovacija je ključ tog procesa. Poduzetnička sveučilišta su sveučilišta budućnosti“, rekao je profesor Grgić prilikom završetka serije pitanja i istaknuo kako je Hrvatska do sada u okviru 6 godina programa Obzor 2020 izvukla 92 milijuna eura, a Slovenija čak tri puta više, 277 milijuna eura. „Postoji mnogo prostora za povlačenje većih sredstava iz programa EU“, dodaje Grgić.

Masovni čimbenik gospodarstva je tržište rada, radna snaga odlazi, a dobar posao mlade može zadržati u Hrvatskoj.

„Nije problem dobiti posao, posla ima, posebice u području informacijskih tehnologija, ali tu govorimo o tome u kakvoj ste početnoj poziciji, a studentski poduzetnički angažman se cijeni i diferencira prvenstveno životopis, a na kraju i samu osobu u tvrtki s kojom je ostvarila angažman“, ističe Balković i dodaje da „su važni projektni kolegiji na kojima studenti za tvrtke u realnom sektoru rješavaju stvarne probleme, recimo smišljaju rješenja za pametne gradove i kuće“.

Rukavina iskustveno govori da jedini savjet koji može mladim poduzetničkim nadama i studentima dati je da vjeruju, nema između „Vjeruješ ili ne vjeruješ u ideju, ono što radiš i treba imati strast oko toga“ te dodaje kako najčešće upravo tada ideja uspijeva. Prilikom razgovora o iskustvu i savjetima za mlade, istaknula se uloga poduzetničkih (studentskih) inkubatora, pri čemu Balković naglašava kako imamo tek nekoliko inkubatora, a tek jedan od rijetkih digital hubova prepoznaje Europska unija.

Kao poduzetnik u STEM-u koji mentalno živi u Silicijskoj dolini Marin Trošelj napominje pak kako je daleko od uspjeha te da definiciju pravog uspjeha nije lako postići, a posebice se osvrće na digitalizaciju sveučilišnih kolegija. Cilj takvih kolegija je, Trošelj ističe:

„Cilj takvih kolegija je omogućiti zainteresiranima da pomoću digitalnih kolegija mogu dobiti znanje, a ako žele potvrdu o svom znanju, uvijek imaju priliku završiti fakultet“, ističe Trošelj.

Shodno iskustvu mladog poduzetnika, na pitanje o mentoriranju srednjoškolaca objašnjava njegovu 'filozofiju' „ne trebamo nužno smišljati programe, poduzetništvo se ne uči, nego postaje – mi trebamo biti fokusirani da osiguramo (pred)uvjete tako da mlade inspiriramo i dajemo im prilike“.

Na kraju panela, u završnim riječima, složnost panelista je bila uvjerljivo najveća kada govorimo o mladima koji sve češće traže nove izazove i fluktuacija na tržištu je izrazito intenzivna, obrazovanju koje se mnogo više treba koordinirati s gospodarstvom, a jedan od panelista ističe kako cijeloj državi fali da se uhvatimo posla, a manje filozofiramo – što nije daleko od surove realnosti u Hrvatskoj.

Još iz kategorije

Kina: SAD je licemjeran, a špijunira svoje najbliže saveznike

Kina: SAD je licemjeran, a špijunira svoje najbliže saveznike

24.02.2020. komentiraj

Američki predsjednik Donald Trump javio je veleposlaniku u Njemačkoj Richardu Grenellu da prenese svakoj naciji kako suradnja s proizvođačima u koje Sjedinjene Američke Države nemaju povjerenja dovodi u pitanje dijeljenje informacija na najvišim razinama.

Inflacija u siječnju dva posto

Inflacija u siječnju dva posto

23.02.2020. komentiraj

U siječnju je ostvaren godišnji rast potrošačkih cijena od 2,0 posto, viši nego u prethodnome mjesecu (1,4 posto) te ujedno i najviši od kolovoza 2018. godine. Pritom su od pet osnovnih grupa proizvoda (prerađeni prehrambeni proizvodi, neprerađeni prehrambeni proizvodi, energija, usluge te industrijski proizvodi bez hrane i energije) porasle cijene sviju osim cijena industrijskih proizvoda bez hrane i energije.

Grad Beč staje na kraj jednokratnom otpadu

Grad Beč staje na kraj jednokratnom otpadu

23.02.2020. komentiraj

U austrijskoj je prijestolnici od 2005. godine do danas iskorišteno 15,5 milijuna čaša za višekratnu upotrebu. Kad bi se sve te čaše posložile jedna u drugu, prekrile bi udaljenost od 77,5 kilometara. Njihovom je upotrebom dosad ušteđeno ukupno 134 tone otpada i 1.210 tona ugljičnog dioksida, što odgovara zapremini od 45 kamiona za odvoz otpada i 203 balona na vrući zrak. Pod geslom „I'll be back!“ svaka se čaša može upotrijebiti i do 150 puta!