Microsoft je s Windows 10 odbacio Internet Explorer i predstavio redizajnirani internetski preglednik Edge. Smatrali su u kompaniji da ako je unaprijed zadan na njegovom operativnom sustavu, imat će i jednaku popularnost.
To se nije pokazalo točnim i Edge je zbog brojnih nedostataka i manjkavosti u odnosu na konkurenciju bio na svega nekoliko posto udjela. Ali, potencijal je postojao jer otpočetka se pokazao kao brz, funkcionalan i stabilan. Nedostajale su neke značajke, dodaci...
Prelaskom na chromium, Edge je dobio dodatna poboljšanja u smislu performansa, a stigli su i neki dodaci, baš kao i značajke. S njima i korisnici pa je Edge već neko vrijeme drugi najpopularniji browser za računala na svijetu. Ispred je samo Chrome. Ako pak gledamo i mobilne uređaje, ispred su samo Chrome i Safari.
S dolaskom Windows 11, Edge je dobio još poboljšanja i dodatno je prilagođen radu na njemu, što ga prema brojkama postavljao jako visoko. Ali, ne dominira, bar ne u svim kategorijama. Uglavnom, da ne duljimo, evo trenutno najboljih internetskih preglednika za Windows 11, podijeljenih prema različitim značajkama.
1. Brave - najbolji u smislu performansa
2. Edge - troši najmanje resursa
3. Vivaldi - najbolji browser u smislu kustomizacije
4. UR Browser - sigurno iskustvo i najbolji za zaštitu privatnosti
5. Opera - brz, bogat značajkama i radi na više platforma
6. Firefox - najmanje opterećenje za procesor
7. Opera GX - najbolji za gamere
8. Tor Browser - moćna enkripcija prometa
9. Chrome - najsvestraniji, ali troši puno resursa
10. Avast Secure Browser - najsigurniji
Na slici niže je usporedba svih navedenih internetskih preglednika, od toga koliko radne memorije troše, koliko procesorske snage, koliko su brzi i koliko sigurni:
Operatori telekomunikacijskih mreža u Europskoj uniji mogli bi dobiti dulji rok za uklanjanje infrastrukture dobavljača koji se smatraju visokorizičnima. Europska komisija predložila je trogodišnje prijelazno razdoblje za stavljanje takve opreme izvan uporabe, ponajprije opreme kineskih dobavljača.
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.
Globalne isporuke naočala s umjetnom inteligencijom, koje obuhvaćaju modele bez zaslona i one s integriranom proširenom stvarnošću (AR), u prvom su polugodištu 2026. porasle 263 posto na godišnjoj razini, prema Counterpoint Researchu. Jeftinije i lakše izvedbe bez zaslona zadržale su vodeći položaj s 96 posto ukupnih isporuka. Modeli s AR prikazom ostali su razmjerno nišan proizvod zbog više cijene, nedovoljne tehnološke zrelosti i većih dimenzija.
