Orijentacija na zdravstvena IT rješenja i strano tržište donijeli strelovit rast

Orijentacija na zdravstvena IT rješenja i strano tržište donijeli strelovit rast
Dražen Tomić / Tomich Productions

Deset naših timova radi na healthtech projektima, imamo timove koji razvijaju sustave za lakše ugovaranje sastanaka između liječnika i pacijenata, koji brinu o messaging layeru odnosno rade na centraliziranju sustava za prijave i odjave poruka između pacijenata i zdravstvene ustanove, ističe za ICTbusiness.info Martin Morava, direktor i osnivač Devot.

Kako sam ističe za njih je specifično da nemaju veliki broj klijenata, i da ne rade na projektima koji traju kraće od dvije godine.

Podsjetimo, Deloitte objavio svoju prestižnu ljestvicu CE Technology Fast 50 kojom rangiraju najbrže rastuće srednjoeuropske tehnološke tvrtke i povezuju ih u mrežu uspješnih igrača na hrvatskom tech tržištu, a u top 50 tvrtki ušlo ih je čak osam iz Hrvatske, od kojih je health tech boutique IT tvrtka Devōt daleko najbolje rangirana u software kategoriji.

Prema nedavno objavljenoj ljestvici Deloittea CE Fast 50 najbrže ste rastuća tvrtka u Hrvatskoj u kategoriji softwarea. Koji tip softwarea najviše razvijate i tko su vam korisnici?

Razvijamo proizvode unutar tzv. healthtech sustava, što je vrlo široko područje, a naš fokus je na digitalizaciji zdravstvenog sustava i telemedicini. Digitalizacija zdravstvenog sustava podrazumijeva izgradnju složenih informatičkih sustava koji digitaliziraju proces upravljanja zdravstvenom ustanovom, što uključuje vođenje registra pacijenata, naručivanje na preglede, naplatu zdravstvenih usluga itd. S druge strane, telemedicina omogućuje dobivanje kvalitetne zdravstvene skrbi bez fizičkog odlaska liječniku. Telemedicina je posebno zaživjela početkom pandemije COVID-19, kada je porasla potreba za socijalnom distancom te je utvrđeno da se i određeni pregledi mogu odraditi na daljinu, posebno u području dermatologije, psihologije ili psihijatrije te za redovne preglede za kronične bolesti. Trenutno deset naših timova radi na healthtech projektima. Imamo timove koji razvijaju sustave za lakše ugovaranje sastanaka između liječnika i pacijenata, koji brinu o messaging layeru odnosno rade na centraliziranju sustava za prijave i odjave poruka između pacijenata i zdravstvene ustanove. Također, radili smo na poboljšanju odnosno automatizaciji procesa ugovaranja liječničkih pregleda. Tu su i integracije više sustava prilikom akvizicije, rad na sustavu za sprečavanje prevara itd.

Za nas je specifično da nemamo veliki broj klijenata, i da ne radimo na projektima koji traju kraće od dvije godine. Autonomija, dugoročnost i ravnopravnost su nam najvažniji u odnosu s klijentom. Kad kažem autonomija i ravnopravnost, mislim na preuzimanje dijelova poslovanja za koje klijent sam nema dovoljno stručnih ljudi. Naglasio bih da ne radimo na tzv. body-leasing principu, odnosno da klijentima ne dajemo pojedinačne developere, već za njih slažemo product timove.

Poslujete uglavnom na stranim tržištima. Zašto ste odabrali baš Hrvatsku kao zemlju za život i rad? Razlikuje li se Hrvatska od drugih zemalja u kojima ste poslovali i po čemu?

Imao sam priliku za vrijeme studija živjeti u Kini, dok sam najveći dio svoje profesionalne karijere u inozemstvu proveo u Irskoj. Tamo sam stekao iskustvo rada u iznimno kvalitetno organiziranim tvrtkama s dobro posloženim inženjerskim odjelima. Oduševila me razina profesionalnosti u poslu koju sam tamo susreo. Međutim, shvatio sam da ne trebam biti u Irskoj kako bih ugodno živio i profesionalno se razvijao. Nedostajali su mi prijatelji, obitelj, vrijeme i stil života u Hrvatskoj.

IT industrija mi je pružila mogućnost da se vratim u Hrvatsku i osnujem svoju tvrtku, a da i dalje poslujem na zapadnim tržištima. U tvrtku sam uložio sva svoja tehnička i procesna znanja koja sam stekao van Hrvatske, s ciljem da stvorim visoko profesionalnu i globalno cijenjenu tvrtku koja se temelji na znanju, vještinama i iskustvu. Hrvatska je zemlja koja ima izuzetno pametne ljude, solidnu poreznu strukturu za male kompanije i vrlo dobru geografsku poziciju.

Što se tiče razlike između Hrvatske i drugih zapadnih zemlja, tamo su javne i financijske institucije digitalizirane i posluju na efikasniji način. Sve se može riješiti online te nema potrebe za fizičkim nošenjem papira i držanjem papirnatih arhiva, što predstavlja značajnu uštedu vremena. Iako se kod nas vide pomaci nabolje, i dalje su se neki stari običaji i navike zadržali, što nam unosi nepotrebne komplikacije i usporava nam procese.

Na primjer, mi smo se susretali s problemom pri korištenju bankarskih proizvoda i državnih e-usluga jer u tvrtki ne koristimo operativni sustav Windows, već iz sigurnosnih razloga koristimo macOS.

Što vidite kao prostor za napredak u hrvatskom IT-u, posebno u segmentu malih tvrtki i startupova? Gdje je prostor za rast?

Smatram da u hrvatskom IT-ju i dalje ima previše tvrtki koje rade kao “dodatna ispomoć“ klijentu, a ne kao “produžena ruka“. To znači da klijent ima visoki stupanj autonomije i odlučivanja nad ljudima koji rade za njega. Nedostaje ravnopravnijeg odnosa klijent-IT tvrtka, u kojem su obje strane jednako važne. Nama je ravnopravnost u tom dijelu iznimno važna i odbijamo raditi s klijentima kod kojih nema jednakog međusobnog poštovanja s obje strane.

Hrvatski IT bi se trebao više fokusirati na razvoj novih proizvoda, a manje na agencijski rad. Kočnica za ovo je malo i nerazvijeno lokalno tržište, gdje je teško predstaviti novi proizvod, kao i slaba i nerazvijena infrastruktura za financiranje startupova. Nadam se da će ovome doprinijeti i nova vertikala u S3 strategiji prema kojoj će IT industrija konačno biti definirana kao ona koja ulaže u istraživanje i razvoj te stvara nova kreativna rješenja, proizvode i usluge, za razliku od dosadašnjeg horizontalno - potporne uloge koju je do sada imala u Strategiji pametne specijalizacije. Nova vertikala omogućit će IT-u i značajnija ulaganja te mu otvoriti prostor za prijavu na natječaje s kojima će sufinancirati dio troškova R&D-a.

Hoće li vas zahvatiti nedavno najavljen porez na ekstra dobit i kako gledate na takve poteze hrvatske Vlade? Što mislite da će biti rezultat takvih poreznih politika prema izvozno orijentiranim sektorima?

Srećom, porez na ekstra dobit nas neće zahvatiti jer još nismo došli do praga prihoda koji je postavljen. Mislim da će ovakva politika rezultirati masovnim otvaranjem podružnica u inozemstvu za tvrtke koje posluju vani te prebacivanjem prihoda na te podružnice i postepeno povlačenje poslovanja iz Hrvatske. Također, vjerujem da će ovaj potez Vlade negativno utjecati na daljnje odluke ulagača o tome gdje će ubuduće investirati svoj novac.

Radite u području health techa i telemedicine, na koje proizvode ste najviše ponosni? Ima li za njih primjene u hrvatskom zdravstvu?

Ponosan sam na veliki broj projekata koje smo napravili, no ove godine sam najponosniji na projekt integracije američkog sustava registra zdravstvenog stanja pacijenata u sustav našeg klijenta. Ovaj sustav omogućuje pristup kompletnom zdravstvenom kartonu pacijenta bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi ili praksi u SAD-u kojoj pacijent dozvoli pristup.

Inovacije u zdravstvu su univerzalno primjenjive i mogle bi se primijeniti i u Hrvatskoj, no kod nas i dalje vlada veliki otpor prema digitalizaciji. Iako je bilo nekoliko pokušaja digitalne transformacije sustava u Hrvatskoj, nažalost, tromost administracije uvijek pronađe način kako da se uspješno odupre modernizaciji. Na primjer, zbog otpora digitalizaciji kod nas je i dalje normalno da osoba iz Slavonije ili Like mora voziti par sati u Zagreb i trošiti novac i vrijeme za pregled ili mišljenje koje bi bez problema mogla odraditi online.

Također, u SAD-u je zdravstvo privatno i zbog toga postoji velika motivacija za smanjivanjem što više nepotrebnih troškova, u čemu značajno pomaže digitalizacija. S druge strane, u Hrvatskoj je javno zdravstvo i dalje dominantno,, tako da je ulazak “novog igrača“ i implementacija novih inovativnih rješenja još više usporena. Promjene dolaze, otvara se sve više privatnih zdravstvenih institucija, što je zasigurno dobro i za sustav i pacijente. Digitalizacija nam sigurno neće biti izbor, već nužnost i to u vrlo skorom roku. Po mom mišljenju, kod nas nažalost još uvijek cijeli proces ide presporo, a time gubimo i na konkurentnosti u odnosu na zemlje u okruženju koje su takve procese već implementirale u svoje sustave.

S obzirom da većinom koristite okruženje Ruby on Rails, imate li problema s pronalaskom educirane radne snage?

Iako je popularan na zapadu, u Hrvatskoj se Ruby oduvijek jako malo koristio te smo bili svjesni činjenice da na tržištu nećemo moći pronaći puno iskusnih Ruby developera. Stoga smo od samog početka priču gradili malo drugačije. Naime, umjesto da tražimo ljude na tržištu, pronašli smo talentiranu ekipu koja je počela raditi sa mnom te sam ih ja osobno naučio tehnologiji i načinu rada koji poznajem. Ti dečki su potom učili novu ekipu koju smo kasnije zapošljavali te smo malo po malo gradili tim. Danas s ponosom mogu reći da imamo najveći Ruby on Rails tim u regiji.

Smatrate li da obrazovni sustav RH dovoljno educira IT stručnjake za rad u takvim naprednim okruženjima? Ili je to prepušteno poslodavcima u onboarding procesu?

U Hrvatskoj postoji mnogo mladih, pametnih i obrazovanih ljudi, što znači da zasigurno radimo nešto dobro po pitanju obrazovanja, svi novi kadrovi ipak su u konačnici produkt našeg školstva.

Ono gdje vidim prostor za poboljšanje je fokus na učenje kritičkog razmišljanja i ohrabrivanje ljudi da budu proaktivni, da sami istražuju i preispituju. Jedna od stvari s kojima se borimo kod mladih je strah od izlaska van okvira i stav “Radit ću ono što mi se kaže“.

Tehnologija se stalno mijenja i teško je očekivati da će ljudi doći iz škole s konkretnim modernim znanjima. Međutim, u školi bi trebali naučiti kako razmišljati, postavljati pitanja, preuzimati odgovornost za stvari na kojima se radi te kako biti inovativan i snalaziti se. Jednom kada imate korektan stav, konkretne vještine se lako nauče, ali moj dojam je da hrvatsko školstvo ne radi dovoljno da ohrabri tu radoznalost kod ljudi, već ih ukalupljuje u zatvorene, ograničene okvire.

Kakva su vam očekivanja za rast i razvoj te planovi za 2023. godinu?

Iako smo ove godine rasli i više nego što smo inicijalno planirali, rast nam nije primarni cilj za 2023. godinu. Plan nam je posvetiti se stabilizaciji pojedinih dijelova tvrtke i pripremiti našu “infrastrukturu“ za ponovni snažni rast koji očekujemo u 2024. godini. Naime, cilj nam je dovesti kvalitetne ljude na ključne pozicije, a ako ćemo o brojkama, to uključuje zapošljavanje 30-ak novih ljudi.