Nakon dva uzastopna tromjesečja u kojima su zabilježeni negativni trendovi na tržištu poštanskih usluga, prvenstveno kao rezultat smanjenih gospodarskih aktivnosti uzrokovanih koronavirusom, u trećem tromjesečju se tržište polako vraća u normalne tokove.
U odnosu na prethodno tromjesečje gotovo svi pokazatelji rastu, ali treba napomenuti kako će trebati određeno vrijeme za povratak na prijašnje razine jer je u usporedbi s prošlogodišnjim ljetnim razdobljem ukupni broj pošiljaka pao.
Ukupno je ostvareno 67,7 milijuna poštanskih usluga što je za 6,1 posto više nego u prethodnom tromjesečju, ali i 9,4 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveći utjecaj na ukupan rast ukupnog broja usluga imalo je povećanje pismovnih pošiljaka, koje su u odnosu na drugo tromjesečje rasle 6,6 posto.
Potražnja za paketskim uslugama, najviše generirana internetskom trgovinom, nije nastavljena u istom opsegu kao u drugom tromjesečju u kojem je doživjela dosadašnji vrhunac te je broj paketa manji za oko 4 posto. Na čitavom tržištu je ostvareno 442,7 milijuna kuna prihoda, što je povećanje za 0,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Broj davatelja koji obavljaju poštanske usluge na tržištu nije se mijenjao. Jedan je davatelj prestao s radom, ali se pojavio novi tako da i dalje posluje 22 davatelja od kojih je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći s udjelom od 82,1 posto.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
