Nokia je u drugom tromjesečju povećala prodaju, ali je neto dobit gotovo nestala zbog ubrzanog restrukturiranja i jednokratnih troškova. Kompanija za 2026. planira ukupno 800 milijuna eura troškova povezanih s reorganizacijom poslovanja. Istodobno bilježi snažan rast narudžbi iz AI i cloud segmenta.
U drugom tromjesečju 2026. Nokia je zabilježila rast prodaje i velik pad dobiti. Finski dobavljač ostvario je neto dobit od pet milijuna eura, što je 95 posto manje nego godinu ranije, dok je neto prodaja porasla osam posto na 4,8 milijardi eura.
Na dobit su negativno utjecali troškovi od 390 milijuna eura evidentirani u tromjesečju radi financiranja ubrzanog restrukturiranja i drugih jednokratnih stavki. Nokia je navela da bi, bez tih čimbenika, zabilježila rast krajnjeg rezultata od 64 posto. Kompanija u 2026. očekuje ukupno 800 milijuna eura troškova restrukturiranja, pri čemu je dio promjena već ranije najavljen.
Oko 250 milijuna eura odnosi se na završni dio programa pokrenutog 2023. godine, 350 milijuna eura na troškove integracije radi pojednostavnjenja poslovanja u Kini nakon preuzimanja pune kontrole nad tamošnjim zajedničkim ulaganjem, a preostalih 200 milijuna eura na dodatne mjere restrukturiranja, prvenstveno u Europi. Za potonje je Nokia navela da predstavljaju daljnji korak u pojednostavnjenju operativnog modela i preusmjeravanju resursa prema prilikama za rast.
Nokia je u rezultatima za drugo tromjesečje istaknula početni napredak u strateškom zaokretu usmjerenom na iskorištavanje prilika povezanih s umjetnom inteligencijom, izrazila uvjerenje da će pronaći kupca za poslovanje Enterprise Campus Edge te predstavila dogovor o proširenju proizvodnje u SAD-u. Izvršni direktor Nokije Justin Hotard izjavio je da ga ohrabruju provedba i napredak ostvareni u kratkom razdoblju od objave plana. Naglasio je da su narudžbe u segmentu umjetne inteligencije i clouda više nego udvostručene na godišnjoj razini, na 2,8 milijardi eura.
Nokijino službeno izvješće za drugo tromjesečje potvrđuje da restrukturiranje trenutačno snažno opterećuje iskazanu dobit. Takvi troškovi ne moraju nužno značiti jednako slabljenje osnovnog poslovanja, ali pokazuju da strateška promjena ima visoku kratkoročnu cijenu. Kompanija je početkom 2026. reorganizirala izvještavanje i veći naglasak stavila na AI, cloud, optičke i IP mreže. Narudžbe iz segmenta umjetne inteligencije i clouda dosegnule su 2,8 milijardi eura, a uprava očekuje da će se približno polovica pretvoriti u prihode tijekom sljedećih dvanaest mjeseci. Snažna potražnja za podatkovnim centrima povećava potrebu za optičkim povezivanjem, usmjerivačima i mrežama s vrlo velikim kapacitetom.
Nokia se istodobno pokušava pozicionirati u AI-RAN-u, gdje se računalni resursi i funkcije radijske mreže sve više objedinjuju. Restrukturiranje u Kini i Europi trebalo bi smanjiti složenost organizacije te usmjeriti kapital prema poslovima s boljim izgledima rasta. Rizik ostaje u tome što će dobavljač morati održati ulaganja u istraživanje i razvoj dok istodobno smanjuje troškove. Dodatni izazov predstavlja ograničena dostupnost pojedinih komponenti, zbog čega kupci ranije rezerviraju kapacitete i sklapaju dugoročnije ugovore. Uspjeh novog smjera ovisit će o tome hoće li Nokia rast narudžbi pretvoriti u održive marže i stabilan slobodni novčani tok.
U drugom tromjesečju 2026. Nokia je zabilježila rast prodaje i velik pad dobiti. Finski dobavljač ostvario je neto dobit od pet milijuna eura, što je 95 posto manje nego godinu ranije, dok je neto prodaja porasla osam posto na 4,8 milijardi eura.
Europski zrakoplovno-svemirski startup The Exploration Company, usmjeren na višekratne svemirske sustave, koristi softver iz portfelja Siemens Xcelerator kako bi smanjio složenost projektiranja i ubrzao inženjerske procese. Kompanija je osnovana 2021. u Gautingu pokraj Münchena, a razvija višekratne svemirske sustave neovisne o raketi nosaču, uključujući obitelj letjelica Nyx i raketne pogonske sustave visokih performansi, namijenjene prijevozu tereta, a u budućnosti i posade, u Zemljinu orbitu i dalje.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti u segmentu uvoza, ali znatno sporijim tempom nego u prethodnim godinama. Ukupan uvoz u tri promatrana segmenta – softveru, računalima te komunikacijama i telekomima – dosegnuo je 1,51 milijardu eura, što je 47,0 milijuna eura više nego 2024. godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ. Iako je ukupna godišnja stopa rasta od 3,20 posto pozitivna, ona jasno pokazuje smirivanje tržišne dinamike nakon snažnijeg uzleta iz 2023. i 2024. godine.
