Nedostatak stručnjaka za informacijsku tehnologiju u Njemačkoj se pogoršao, navodi udruga digitalne industrije Bitkom. Broj slobodnih radnih mjesta prošle je godine porastao za gotovo 43 posto, na 137.000, čime je situacija na informatičkom tržištu rada još teža nego pretkoronske 2019., kada se nije moglo popuniti 124.000 radnih mjesta za takve stručnjake. Pandemija je malo ublažila nedostatak kvalificiranih radnika u 2020. i 2021. godini.
Predsjednik Bitkoma Achim Berg govorio je o strukturnom nedostatku kvalificiranih radnika na tržištu rada u ovoj oblasti kada je u srijedu predstavljao brojke. "Nedostatak IT stručnjaka sve više stvara probleme tvrtkama i dramatično će se pogoršati u nadolazećim godinama", rekao je Berg.
On se osvrnuo na činjenicu da brojni kvalificirani radnici iz boomer generacije odlaze u mirovinu u isto vrijeme dok znatno manje mladih ljudi s kvalifikacijama iz informatičke tehnologije ulazi na tržište rada.
"Nedostatak kvalificiranih radnika postaje glavna prepreka digitalnoj transformaciji", požalio se Berg. Založio se za ciljani krivolov stručnjaka iz Rusije i Bjelorusije.
Prema istraživanju Bitkoma, više od trećine (37%) tvrtki s otvorenim radnim mjestima za informacijsku tehnologiju bilo bi spremno zaposliti stručnjake iz Rusije ili Bjelorusije, pod uvjetom da prethodno prođu službenu sigurnosnu provjeru.
Bitkom Research telefonom je intervjuirao 854 tvrtke s tri ili više zaposlenih u Njemačkoj. Istraživanje je reprezentativno za gospodarstvo u cjelini.
Operatori telekomunikacijskih mreža u Europskoj uniji mogli bi dobiti dulji rok za uklanjanje infrastrukture dobavljača koji se smatraju visokorizičnima. Europska komisija predložila je trogodišnje prijelazno razdoblje za stavljanje takve opreme izvan uporabe, ponajprije opreme kineskih dobavljača.
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.
Globalne isporuke naočala s umjetnom inteligencijom, koje obuhvaćaju modele bez zaslona i one s integriranom proširenom stvarnošću (AR), u prvom su polugodištu 2026. porasle 263 posto na godišnjoj razini, prema Counterpoint Researchu. Jeftinije i lakše izvedbe bez zaslona zadržale su vodeći položaj s 96 posto ukupnih isporuka. Modeli s AR prikazom ostali su razmjerno nišan proizvod zbog više cijene, nedovoljne tehnološke zrelosti i većih dimenzija.
