Nakon što je u ožujku zabilježen pad vrijednosti izvoza EU od 10,2 posto i pad vrijednosti uvoza od 12,2 posto na godišnjoj razini, u travnju je taj pad bio još izraženiji, odnosno vrijednost izvoza smanjena je 28,2 posto, a uvoza 22,7 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj.
Osim snažnog utjecaja Brexita na smanjivanje obujma robne razmjene, u travnju je ojačao negativan utjecaj pandemije izazvane širenjem koronavirusa te utjecaj pada cijena energenata i sirovina uzrokovan padom globalne potražnje. Prije svega se može govoriti o cijeni sirove nafte koja je u prosjeku, u prva četiri mjeseca, na godišnjoj razini smanjena više od 30 posto. Stoga je u prva četiri mjeseca ove godine došlo do pada vrijednosti izvoza EU od 8,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje te pada vrijednosti uvoza od 9,0 posto.
Pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema gotovo svim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, a najveći se, od čak 21 milijardu eura, i dalje bilježio prema Ujedinjenom Kraljevstvu koje je 31. siječnja izašlo iz EU. Znatno manji, ali i dalje znatan pad od približno četiri milijarde eura, zabilježen je i prema SAD-u i Kini, dva najveća vanjskotrgovinska partnera EU, dok je kod drugih zemalja bio nešto manji. Vrijednost uvoza je istodobno najviše smanjena kod uvoza iz Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, pri čemu je na smanjeni uvoz iz Rusije i Norveške najviše utjecao navedeni pad cijena energenata. Iz takvih se kretanja može zaključiti da je u prva četiri mjeseca Brexit i dalje imao veći utjecaj na pad vrijednosti robne razmjene EU od globalne pandemije premda je travanj obilježen brzim širenjem virusa u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Pandemija je ipak imala znatan negativan utjecaj i na Extra EU i na Intra EU robnu razmjenu, koja je u travnju smanjena 32 posto, a u prva četiri mjeseca 10,2 posto. Promatrano po članicama, gotovo je kod svih došlo do pada vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, ali pritom, u prva četiri mjeseca, tek kod dvije članice (Irske i Grčke) nije došlo do pada vrijednosti Intra EU izvoza, dok kod njih sedam nije došlo do pada vrijednosti Extra EU izvoza. S obzirom na to da Intra EU podaci isključuju utjecaj Brexita i tečaja eura, takav se pad robne razmjene u najvećoj mjeri može pripisati širenju koronavirusa i gospodarskim posljedicama tog širenja.
Hrvatska je pratila sve ove trendove te je prema podacima Eurostata u prva četiri mjeseca ukupna vrijednost izvoza smanjena 6 posto, izvoza na zajedničko EU tržište 5 posto, ukupnog uvoza 10 posto, a uvoza sa zajedničkog tržišta 12 posto.
