Tržište poštanskih usluga u trećem tromjesečju 2025. bilježi porast ukupnog broja obavljenih usluga u odnosu na prethodnu godinu i ranija ovogodišnja razdoblja.
Prema podacima koje HAKOM prikuplja od davatelja na tržištu poštanskih usluga, u trećem je tromjesečju 2025. broj usluga porastao. Nakon višegodišnjeg negativnog trenda, rast je ponajprije potaknulo povećanje broja tiskanica i paketa dok se broj pismovnih pošiljaka nastavio smanjivati. Istodobno, rastu i ukupni poštanski prihodi.
U trećem je tromjesečju ostvareno oko 67 milijuna poštanskih usluga, što predstavlja porast od 11,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Najveći doprinos rastu došao je iz segmenta distribucije tiskanih medija, koju je Republika Hrvatska na javnom natječaju od sredine godine povjerila HP - Hrvatskoj pošti d.d. Ova je usluga obuhvaćena kategorijom ostalih poštanskih usluga te je u tom razdoblju ukupno ostvareno 10,9 milijuna tiskanica. Očekuje se da će se takvi volumeni nastaviti i u narednim razdobljima što će svakako utjecati na ukupan broj usluga. Manji, ali značajan doprinos rastu dao je i segment paketskih usluga, kojih je bilo 2,7 milijuna, odnosno 18,8 posto više nego lani. S druge strane, pismovne usluge su nastavile padati pa ih je u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvareno 2,1 milijun manje. Međunarodni promet raste od početka godine te je u trećem tromjesečju ostvareno 5,9 milijuna usluga, što predstavlja povećanje od 3,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.
Ukupni prihodi na tržištu poštanskih usluga iznosili su 99,1 milijun eura, što je 5,8 posto više nego godinu ranije. Iako je rast prihoda djelomično rezultat većeg broja usluga, snažnije su na povećanje utjecale visokovrijedne usluge te povećanje cijena pojedinih usluga iz okvira univerzalne usluge. Visokovrijedne usluge čine oko 58 posto ukupnih prihoda.
Na tržištu su i dalje aktivna 24 davatelja poštanskih usluga. Najveći među njima je HP - Hrvatska pošta s udjelom od 81,5 posto u ukupnom broju usluga i 56,5 posto udjela prema ostvarenim prihodima. Davatelji nastavljaju širiti mrežu pristupnih točaka pa je u trećem tromjesečju zabilježeno ukupno 2.650 paketomata, što je 278 više nego u prethodnom tromjesečju.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
Singapurske agencije IMDA i EDB 21. kolovoza privremeno su dodijelile 200 MW novog kapaciteta za podatkovne centre četirima operatorima. Digital Realty, Equinix, Keppel Data Centres i ST Telemedia Global Data Centres dobivaju po 50 MW na otoku Jurong nakon drugog državnog poziva. Dodjela odgovara na potražnju za cloudom i AI infrastrukturom, ali ostaje uvjetovana tehničkim, energetskim i okolišnim obvezama prije konačnog odobrenja.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.
