Vlada je potvrdila kvote za uvoz stranih radnika za 2020. godinu. Od ukupno 78.470 kvota 490 odlazi u komunikacije, marketing i digitalne medije. Kvote za sljedeću godinu izborila je HGK na inicijativu Udruženja marketinga HGK, a temeljem analize potreba za kvalificiranom radnom snagom informacijske i komunikacijske industrije.
„Uspjeli smo osvijestiti nedostatak radne snage i u zanimanjima koja su relativno novija na tržištu rada. Ovo je dobro, ali privremeno rješenje. Ono što trebamo je ukidanje kvota za uvoz radnika“ rekao je predsjednik Udruženja marketinga HGK Božidar Abramović, komentirajući novi nacrt prijedloga Zakona o strancima, koji bi kvote u konačnici trebao i ukinuti i koji je u javnom savjetovanju do 29. studenoga.
Prema analizi nedostaje veliki broj stručnjaka u dijelu industrije koja se tiče digitalne komunikacije, poput stručnjaka za digitalno oglašavanje i digitalnog analitičara. Kvote su odobrene i za copywritere te za savjetnike za odnose s javnošću.
„Potrebe industrije za radnicima ne trebamo samo koristiti kao argument za uvozom stranih radnika, već i za pozivanjem na prilagodbu obrazovnih programa i razvoj novih,“ naglasio je Abramović.
Američki ministar financija Scott Bessent predložio je kineskom potpredsjedniku vlade He Lifengu mehanizam za obavještavanje o incidentima umjetne inteligencije s mogućim posljedicama za nacionalnu sigurnost. Prijedlog je iznesen uoči razgovora na najvišoj razini, a cilj je otvoriti izravni kanal između dviju tehnoloških sila kada problem s AI sustavom može prijeći državnu granicu ili izazvati pogrešnu političku procjenu.
Prvi javni preddiplomski studij izrade videoigara u Hrvatskoj prve bi studente trebao upisati u akademskoj godini 2028./2029. Studijski program pokrenut će Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ), koje će dobiti svoju ispostavu u Novskoj, gdje se gradi Centar gaming industrije.
Strategija digitalne Hrvatske do 2032. donesena je krajem 2022. s četiri velika cilja: razvijenim digitalnim gospodarstvom, digitaliziranom javnom upravom, mrežama vrlo velikog kapaciteta i većim digitalnim kompetencijama. Gotovo četiri godine poslije može se napraviti prva ozbiljna provjera smjera, iako će formalno srednjoročno vrednovanje Strategije doći tek 2027. godine. Najvažniji zaključak iz dostupnih podataka jest da se hrvatska digitalizacija ne kreće jednakom brzinom u svim područjima. Fizička mrežna infrastruktura napreduje brže od dijela javnih usluga i šire digitalne transformacije gospodarstva.
