Prema riječima vodećih čelnika kineskih kompanija iz sektora poluvodiča, domaći ekosustav i dalje je premalen i previše fragmentiran da bi mogao brzo sustići zapadne konkurente.
Kineska industrija poluvodiča suočava se s ozbiljnim izazovima u pokušaju da razvije vlastitu alternativu tehnologiji nizozemske tvrtke ASML, koja dominira globalnim tržištem litografskih strojeva za proizvodnju čipova. Prema riječima vodećih čelnika kineskih kompanija iz sektora poluvodiča, domaći ekosustav i dalje je premalen i previše fragmentiran da bi mogao brzo sustići zapadne konkurente.
U zajedničkoj analizi sudjelovali su predstavnici tvrtki SMIC, YMTC, Naura i Empyrean, koji su upozorili da je kineska industrija opreme za proizvodnju čipova raspršena između velikog broja projekata i kompanija. Takva struktura otežava koncentraciju resursa i usporava razvoj ključnih tehnologija potrebnih za naprednu proizvodnju poluvodiča.
Situaciju dodatno kompliciraju američke izvozne restrikcije koje ograničavaju kineskim tvrtkama pristup kritičnim tehnologijama, uključujući softver za dizajn čipova, napredne materijale i najmodernije litografske strojeve. Upravo su litografski sustavi ključni za proizvodnju najnaprednijih čipova koji se koriste u umjetnoj inteligenciji, pametnim telefonima i podatkovnim centrima.
Iako Kina posljednjih godina ulaže desetke milijardi dolara u razvoj vlastite industrije čipova, tehnološki jaz u odnosu na vodeće proizvođače i dalje je velik. Najnapredniji kineski litografski sustavi trenutno su usporedivi s tehnologijom koju je ASML koristio prije više od desetljeća.
Stručnjaci upozoravaju da razvoj konkurentne tehnologije neće biti moguć bez dugoročnog i koordiniranog ulaganja na nacionalnoj razini. Litografski strojevi iznimno su složeni sustavi koji uključuju desetke tisuća komponenti i globalnu mrežu dobavljača, zbog čega je repliciranje takve tehnologije dugotrajan i iznimno zahtjevan proces.
Zbog toga mnogi analitičari smatraju da će Kini trebati još mnogo godina kako bi razvila potpuno neovisnu industriju proizvodnje naprednih čipova.
IBM je u najnovijem upozorenju investitorima priznao da nije dovoljno brzo uhvatio promjenu u načinu na koji velike kompanije troše tehnološke budžete. Kupci su u završnici tromjesečja dio planiranih ulaganja preusmjerili prema serverima, pohrani, memoriji i mrežnoj opremi, nastojeći na vrijeme osigurati komponente za AI infrastrukturu. Zbog toga se dio velikih softverskih ugovora nije zatvorio u očekivanom roku, a kompanija sada očekuje slabije prihode i dobit od tržišnih procjena.
Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.
Switch priprema izlazak na burzu koji bi mogao postati jedan od najvećih američkih tehnoloških debija posljednjih godina. Operator podatkovnih centara angažirao je vodeće investicijske banke za moguću inicijalnu javnu ponudu koja bi mogla prikupiti do 10 milijardi dolara već u četvrtom tromjesečju. Ukupna valuacija kompanije, uključujući dug, mogla bi se približiti 80 milijardi dolara.
