Iran je ozbiljno narušio rad Starlinka i time pokazao da čak ni satelitski internet više nije sigurna zaštita od cenzure. Sustav koji je godinama smatran gotovo nemogućim za ometanje sada se suočava s koordiniranim državnim napadima, čime se dovodi u pitanje njegova uloga u kriznim situacijama diljem svijeta.
Prema podacima organizacija za digitalna prava, Iran je od početka siječnja počeo koristiti vojne GPS ometače koji su u nekim dijelovima zemlje smanjili kvalitetu Starlinkove veze i do 80 posto. Ove mjere poklopile su se s novim valom prosvjeda i nasilnih represija. Neovisni izvori navode da su stotine ljudi ubijene, a tisuće uhićene, dok su vlasti istodobno provele gotovo potpunu blokadu interneta.
U roku od pola sata nakon početka isključenja, internetski promet u Iranu pao je za više od 98 posto. Pristup informacijama postao je gotovo nemoguć za većinu građana, dok su samo odabrani mediji, bliski vlastima, imali ograničeni pristup. Istodobno su službeni kanali vlasti nastavili komunicirati s vanjskim svijetom, čime se dodatno naglasila neravnopravnost u pristupu informacijama.
Starlink je izvorno razvijen kako bi mogao funkcionirati upravo u takvim uvjetima. Tisuće satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, promjenjive frekvencije i neovisnost o lokalnoj infrastrukturi trebali su osigurati stabilnu vezu za novinare, aktiviste i humanitarne organizacije. U Ukrajini je 2022. Rusija pokušala ometati sustav, ali je SpaceX tada brzo reagirao softverskim nadogradnjama i uspio obnoviti uslugu.
Iran je, međutim, primijenio drukčiju taktiku. Umjesto napada na satelite, usmjerio se na GPS signale koje terminali koriste za pozicioniranje. Ometanjem tih signala uređaji postaju nepouzdani i gube stabilnu vezu, iako satelitska mreža formalno i dalje radi. Time se pokazalo da je moguće paralizirati sustav bez izravnog tehničkog napada na samu infrastrukturu u svemiru.
Posljedice ovoga slučaja nadilaze Iran. U zemljama poput Mjanmara, Sudana ili Ukrajine, Starlink je postao ključna infrastruktura za komunikaciju u ratnim i kriznim uvjetima. Ako se iranski model ometanja proširi, ta sigurnosna mreža više neće biti pouzdana. Iako Starlink u Iranu još nije potpuno ugašen, pristup je ograničen, nestabilan i rizičan za korisnike.
SpaceX zasad nije službeno komentirao situaciju, niti je objavljeno da su uvedene nove tehničke mjere za zaštitu sustava. Američka administracija potvrdila je da su vođeni razgovori o obnovi pristupa, no konkretni rezultati zasad nisu poznati. Ostaje otvoreno pitanje hoće li i kako Starlink moći dugoročno odgovoriti na ovakve oblike državnog pritiska.
Ovaj slučaj pokazuje da tehnološka rješenja sama po sebi nisu dovoljna za zaštitu slobodnog protoka informacija. Države koje su spremne koristiti sofisticirane metode nadzora i ometanja mogu ozbiljno ugroziti i najnaprednije sustave. Time se dovodi u pitanje budućnost digitalne slobode u autoritarnim režimima i kriznim zonama.
Starlink je satelitski internetski sustav tvrtke SpaceX, pokrenut 2019. godine, s ciljem pružanja širokopojasnog pristupa internetu u udaljenim i slabo pokrivenim područjima. Do 2026. u orbiti se nalazi više od pet tisuća aktivnih satelita. Sustav se koristi u civilne, komercijalne i vojne svrhe, osobito u kriznim situacijama. Tijekom rata u Ukrajini Starlink je imao ključnu ulogu u održavanju komunikacije vojske i državnih institucija.
U Iranu je prvi put aktiviran tijekom prosvjeda 2022. nakon smrti Mahse Amini. Od tada ga koriste novinari, aktivisti i građani zaobilazeći državnu cenzuru. Međunarodne organizacije za ljudska prava više su puta upozoravale na važnost satelitskog interneta za slobodu izražavanja. Istodobno, stručnjaci upozoravaju da sustav nije dizajniran kao potpuno neometiv. GPS ovisnost i ograničeni kapaciteti čine ga ranjivim na sofisticirane napade. U budućnosti se očekuje razvoj novih sigurnosnih mehanizama i alternativnih mreža. No, slučaj Irana pokazuje da će tehnološka borba između cenzure i slobode komunikacije postajati sve složenija.
