VRIJEME PROMJENA

Huang gura industrijsko prihvaćanje humanoidnih robota

Jensen Huang tvrdi da humanoidni roboti otvaraju višebilijunsku gospodarsku priliku za industriju. Nvidia želi ubrzati istraživanje fizičke umjetne inteligencije stvaranjem referentne robotske platforme. Cilj je akademskim i istraživačkim timovima dati zajedničku osnovu umjesto da svaki projekt iznova gradi skupu hardversku i softversku infrastrukturu.

Huang gura industrijsko prihvaćanje humanoidnih robota

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang rekao je da prihvaćanje humanoidnih robota u industriji otvara višebilijunsku gospodarsku priliku. U najavi na sajmu Computex 2026 u Tajpeju na Tajvanu, Huang je podržao humanoidnu robotiku kao način da se fizička umjetna inteligencija uvede u najveće svjetske industrije, ali je naznačio i da postoje prepreke akademskom radu u tom smjeru, koje Nvidia želi riješiti predstavljanjem referentnog robota.

Stroj koristi Nvidijine računalne sustave i razvojnu platformu Isaac GR00T, tijelo Unitree H2 visoko gotovo šest stopa i teško 50 funti te taktilne petoprste ruke Sharpa Wave. „Nvidia Isaac GR00T Reference Humanoid Robot istraživačima daje jedinstvenu, otvorenu platformu za revolucionarna otkrića prema općoj fizičkoj inteligenciji”, dodao je Huang.

Tijekom uvodnog izlaganja Huang je objasnio da je platforma izrađena za visoko obrazovanje i sveučilišne istraživače jer im je samostalna izgradnja takvog sustava iznimno teško izvediva, posebno zbog složenosti i troška pokretanja svakog projekta od nule. Nvidia je istaknula da referentni dizajn, korištenjem njezina računalnog sustava i otvorenog softverskog složaja u jezgri, istraživačkim timovima daje ujednačeniju i sigurniju osnovu za napredak humanoidne robotike.

Humanoidna robotika postaje jedno od najvažnijih testnih polja za spajanje generativne umjetne inteligencije, računalnog vida, simulacije, senzora i upravljanja pokretima. Za razliku od industrijskih robota koji su desetljećima radili u strogo kontroliranim okruženjima, humanoidni roboti moraju se kretati u prostorima oblikovanima za ljude. Zbog toga je razvoj takvih sustava sporiji, skuplji i tehnički zahtjevniji nego kod klasične automatizacije. Nvidia pokušava standardizirati dio istraživačke infrastrukture kako bi se više vremena trošilo na algoritme, percepciju i učenje, a manje na osnovno sastavljanje sustava.

Važna je i uloga simulacije, jer se velik dio robotskog ponašanja mora testirati u virtualnim okruženjima prije stvarnog rada s fizičkim strojevima. Industrije poput logistike, proizvodnje, zdravstvene skrbi i održavanja mogle bi prve dobiti korist od robota koji mogu obavljati jednostavne, ponovljive ili opasne zadatke u ljudskom okruženju. Ipak, masovno uvođenje humanoidnih robota neće ovisiti samo o hardveru, nego i o sigurnosti, pouzdanosti, cijeni održavanja i odgovornosti u slučaju pogreške. Regulatori će morati razmotriti pravila za robote koji rade u blizini ljudi i donose djelomično autonomne odluke.

Tržište će zato vjerojatno rasti postupno, najprije kroz pilot-projekte i specijalizirane scenarije, a tek kasnije kroz širu primjenu. Huangova poruka važna je jer pokazuje da se AI infrastruktura sada širi iz podatkovnih centara u fizički svijet.