Najnoviji podaci Sveučilišnog računskog centra pokazuju kako je ukupno u 2021 godini utrošeno 21,72 milijuna CPU sati, prosječno vrijeme trajanja poslova je 16,12 sati, a ukupno je nakon računalne obrade objavljeno 55 radova. Ukupno je pokrenuto više od 273,8 tisuća poslova.
Što se tiče institucija koje koriste Isabellu Institut Ruđer Bošković (IRB) sa 63 projekta i to dvostruko više od prvog sljedećeg na drugom mjestu gdje se smjestio Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) s 30 projekata, a na trećem mjestu je Fakultet elektrotehnike i računarstva FER) s 13 projekata.
Podsjetimo, računalni klaster Isabella je nastao 2002. godine s ciljem da omogući svim zainteresiranim hrvatskim znanstvenicima pristup računalnom klasteru i rad na europskom projektu DataGrid kojeg vodi CERN.
Danas se Isabella sastoji od 135 računalnih čvorova koji ukupno sadržavaju 3100 procesorskih jezgri i 12 grafičkih procesora NVIDIA V100 i kao zajednički resurs svih znanstvenika u Hrvatskoj omogućava korištenje značajnih računalnih resursa pri zahtjevnim obradama podataka u sklopu znanstveno-istraživačkih projekata. Dio čvorova povezan je u jedinstveni virtualni računalni sustav (Single System Image, SSI) pomoću sustava ScaleMP - ukupno 160 procesorskih jezgri i 2 TB radne memorije.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
