Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

Foto: DepositPhotos

Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.

Nova studija koju je proveo CEPS mjerila je rezultate učenja, digitalnu infrastrukturu, politiku kao i stav ljudi prema digitalnom učenju u 27 država članica EU-a. Digitalno učenje je svaka vrsta učenja koja se provodi uz podršku digitalne tehnologije od online tečajeva za učenje kodiranja pa sve do gamifikacije učionica, obrazovanja i cjeloživotnog usavršavanja koji se transformiraju digitalnom tehnologijom.

Rezultati CEPS istraživanja naglašavaju potrebu za ciljanim politikama kao i prekograničnim učenjem kako Europa ne bi propustila ovaj trend. Prema rezultatima istraživanja Estonija, Nizozemska i Finska nalaze se na prva tri mjesta jer sve uživaju snažnu podršku nacionalnih politika koje potiču digitalno učenje, korištenje digitalnih vještina te imaju visoku digitalnu pismenost stanovništva.

Zemlje sa slabijim rezultatima uključuju Belgiju na 21. mjestu, Poljsku na 22. mjestu, Češku na 23. mjestu, Rumunjsku na 24. mjestu, Grčku na 25. mjestu, Italiju na 26. mjestu i Njemačku na 27. mjestu. Lošiji rezultati sugeriraju ograničenu podršku nacionalnih politika za jačanje digitalne pismenosti i otežani pristup digitalnim resursima u navedenim zemljama.

Dok pojedine veće europske zemlje zaostaju, manje zemlje se nalaze iznad prosjeka. Luxembourg, najbogatija europska zemlja, nalazi se na 4. mjestu unatoč tome što ne postiže dobre ocjene vezane uz inovacije. Također, još više iznenađuje Malta koja se nalazi na 5. mjestu i Cipar na 6. mjestu, dokazujući da se isplati investirati u digitalnu infrastrukturu kao i obrazovanje.

Hrvatska je na 13. mjestu kada je pitanju digitalno učenje, zauzevši sredinu ljestvice, ali nadmašujući puno veće i bogatije zemlje. Hrvatska brzo napreduje jer je prepoznala potencijal digitalizacije, ambicioznih novih politika kao i EU financiranja te financiranja na nacionalnoj razini. Kao posebno zanimljiv projekt izdvojen je projekt „e-Škole“ koji provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET s ciljem da se digitalno transformiraju obrazovni procesi svih škola u Hrvatskoj do kraja 2022. godine. Ove kao i druge inicijative upućuju da Hrvatska poduzima konkretne mjere i kreće se u pravom smjeru digitalnog cjeloživotnog učenja.

“Digitalno obrazovanje je budućnost. Rezultati istraživanja trebali bi biti alarm za zemlje koje riskiraju propustiti ovaj trend. Koje su sličnosti između Italije i Njemačke? Obje su zemlje snažne u tradicionalnim industrijama, odnosno u proizvodnji, dok su slabe u digitalnom učenju. Njihovi lideri trebali bi učiti od svojih manjih, brzo prilagođavajućih EU partnera koji su orijentirani na budućnost“, ističe Daniel Gros, direktor CEPS-a o rezultatima istraživanja.

"Naša je želja da svi Europljani razumiju i imaju koristi od tehnologije. Sveobuhvatna strategija digitalnog učenja temelj je ove ambicije. Istraživanje pokazuje kako različite zemlje mogu učiti jedna od druge i kako tvrtke i vlade mogu zajedno raditi na izgradnji digitalno spremne Europe“, pojašnjava Katerina Havrlant, direktorica inicijative Grow with Google.

Još iz kategorije

Inflacija u siječnju dva posto

Inflacija u siječnju dva posto

23.02.2020. komentiraj

U siječnju je ostvaren godišnji rast potrošačkih cijena od 2,0 posto, viši nego u prethodnome mjesecu (1,4 posto) te ujedno i najviši od kolovoza 2018. godine. Pritom su od pet osnovnih grupa proizvoda (prerađeni prehrambeni proizvodi, neprerađeni prehrambeni proizvodi, energija, usluge te industrijski proizvodi bez hrane i energije) porasle cijene sviju osim cijena industrijskih proizvoda bez hrane i energije.

Grad Beč staje na kraj jednokratnom otpadu

Grad Beč staje na kraj jednokratnom otpadu

23.02.2020. komentiraj

U austrijskoj je prijestolnici od 2005. godine do danas iskorišteno 15,5 milijuna čaša za višekratnu upotrebu. Kad bi se sve te čaše posložile jedna u drugu, prekrile bi udaljenost od 77,5 kilometara. Njihovom je upotrebom dosad ušteđeno ukupno 134 tone otpada i 1.210 tona ugljičnog dioksida, što odgovara zapremini od 45 kamiona za odvoz otpada i 203 balona na vrući zrak. Pod geslom „I'll be back!“ svaka se čaša može upotrijebiti i do 150 puta!

Printing tehnologije utječu na ugljični otisak kompanija

Printing tehnologije utječu na ugljični otisak kompanija

23.02.2020. komentiraj

Novi podaci pokazuju kako poslovna tintna tehnologija može transformirati sektor maloprodaje, ublažavajući CSR pritiske, obuhvaćajući osnovice i omogućavajući preraspodjelu resursa. Novi podaci pokazuju kako jednostavan prijelaz s jedne vrste tehnologije pisača na modernu alternativu može otvoriti neprocjenjive resurse u maloprodajnom sektoru. Epson poslovna tintna tehnologija svake godine ima potencijal spasiti europske trgovce na malo 246 milijuna Kwh u potrošnji energije, smanjite troškove za €29 milijuna, smanjiti CO2 emisiju za 87 milijun kilograma i značajno manje otpada od pisača.