Prihvaćanje digitalnih tehnologija od strane poduzeća ima potencijal poboljšati usluge i proizvode te povećati konkurentnost, pokazuju najnovije analize Eurostata. Kriza uzrokovana COVID-19 također je pokazala da je digitalizacija ključna za poboljšanje ekonomske otpornosti poduzeća. Hrvatska je na 19. mjestu.
Prošle godine 56 posto poduzeća u EU-u postiglo je osnovnu razinu digitalnog intenziteta. Osnovna razina podrazumijeva korištenje najmanje četiri od dvanaest odabranih digitalnih tehnologija (kao što je korištenje bilo koje AI tehnologije; udio prodaje e-trgovine u ukupnom prometu od najmanje 1 posto itd.). Osnovna razina uključuje tvrtke s niskom, visokom i vrlo visokom razinom indeksa digitalnog intenziteta (DII), isključujući vrlo nisku razinu. Od malih i srednjih poduzeća (SME), 55 posto doseglo je osnovnu razinu digitalnog intenziteta u usporedbi s 88 posto velikih poduzeća.
Samo 3 posto malih i srednjih poduzeća u EU-u postiglo je vrlo visoku razinu digitalnog intenziteta, dok je 18 posto postiglo visoku razinu. Većina malih i srednjih poduzeća zabilježila je niske (34 posto) ili vrlo niske (45 posto) razine digitalnog intenziteta.
Prema jednom od ciljeva Digitalnog kompasa - viziji EU-a za desetljeće digitalne transformacije - više od 90 posto malih i srednjih poduzeća u EU trebalo bi doseći barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta do 2030. U 2021. mala i srednja poduzeća u EU bila su 35 posto bodova (pp) manje od ambicije postavljene u digitalnom kompasu.
Ono što je sigurno jest da postoji prilika za rast i razvoj digitalizacije no pritom je prije svega potrebno shvatiti da ulaganje u IT rješenja zahtijeva novac, da prije svega vlasnici malih i srednjih tvrtki trebaju shvatiti, a o tome se priča već godinama da ulaganje u IT rješenja nije trošak nego baš to to ulaganje koje omogućuje optimizaciju i ubrzanje poslovanja.
Kako i javni sektor ima tvrtke u svoje vlasništvu ovo v rijedi i za njih ikako je njima u većini slučajeva mnogo jednostavnije doći do novca pogotovo kroz Europske fondove i sada najavljeni NPOO. Međutim digitalizacija i digitalna transformaciji u konačnici svima donosi iste benefite od ubrzanja poslovanja, manjih troškova i mogućnosti da se kvalitetnije obavljaju oni poslovi koji su tvrtki i najvažniji.
S druge strane, sreća je možda da je danas u tvrtkama prilično loša situacija u odnosu na druge države Europske unije i da se može u nekim situacija gotovo pa krenuti od nule i digitalizaciju uz današnje tehnologije i rješenja vrlo brzo podići na vrlo kvalitetnu razinu. Pritom, bez obzira što god tko o tome mislio, treba računati na trenutne pritiske na gospodarstvo od cijena energije, do inflacije, ali i drugih pritisaka proizašlih iz geopolitičkih problema i da je sada i prilika i izazov ali i problem ući u digitalizaciju.
S druge strane, brojke govore sam za sebe i jednako tako prolaze i javna i privatna poduzeća, ali i javne ustanove ali i sama državna i lokalna uprava. Mnogo je posla koji se može riješiti, ali pritom treba jasno reći da mora biti puno više političke volje za digitalizacijom poslovnih procesa i upravljanja.
Ono što svakako je vrlo važno kod podizanja opće digitalizacije u radnom okruženju, ali i procesa prema korisnicima svakako je odabir i standardizacija tehnologije i rješenja koje primjerice za državu nudi CDU odnosno centar dijeljenih usluga koje radi APIS IT, tu su ona usluge koje na nivou digitalizacije radi i Financijska agencija. Ono što je sigurno jest da rješenja u oblaku za javni i privatni sektor predstavljaju priliku za lakše uvođenje IT rješenja u svakodnevno poslovanje i povećanje kvalitete digitalizacije i provođenje digitalne transformacije.
* Izradu projekta „Utjecaj digitalne transformacije na razvoj javnih usluga u Hrvatskoj“ sufinancirala je Agencija za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti
