Hrvatska na 19 mjestu po digitalizaciji tvrtki u EU

Hrvatska na 19 mjestu po digitalizaciji tvrtki u EU

Foto: DepositPhotos

Prihvaćanje digitalnih tehnologija od strane poduzeća ima potencijal poboljšati usluge i proizvode te povećati konkurentnost, pokazuju najnovije analize Eurostata. Kriza uzrokovana COVID-19 također je pokazala da je digitalizacija ključna za poboljšanje ekonomske otpornosti poduzeća. Hrvatska je na 19. mjestu.

Prošle godine 56 posto poduzeća u EU-u postiglo je osnovnu razinu digitalnog intenziteta. Osnovna razina podrazumijeva korištenje najmanje četiri od dvanaest odabranih digitalnih tehnologija (kao što je korištenje bilo koje AI tehnologije; udio prodaje e-trgovine u ukupnom prometu od najmanje 1 posto itd.). Osnovna razina uključuje tvrtke s niskom, visokom i vrlo visokom razinom indeksa digitalnog intenziteta (DII), isključujući vrlo nisku razinu. Od malih i srednjih poduzeća (SME), 55 posto doseglo je osnovnu razinu digitalnog intenziteta u usporedbi s 88 posto velikih poduzeća.

Samo 3 posto malih i srednjih poduzeća u EU-u postiglo je vrlo visoku razinu digitalnog intenziteta, dok je 18 posto postiglo visoku razinu. Većina malih i srednjih poduzeća zabilježila je niske (34 posto) ili vrlo niske (45 posto) razine digitalnog intenziteta.

Prema jednom od ciljeva Digitalnog kompasa – viziji EU-a za desetljeće digitalne transformacije – više od 90 posto malih i srednjih poduzeća u EU trebalo bi doseći barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta do 2030. U 2021. mala i srednja poduzeća u EU bila su 35 posto bodova (pp) manje od ambicije postavljene u digitalnom kompasu.

Ono što je sigurno jest da postoji prilika za rast i razvoj digitalizacije no pritom je prije svega potrebno shvatiti da ulaganje u IT rješenja zahtijeva novac, da prije svega vlasnici malih i srednjih tvrtki trebaju shvatiti, a o tome se priča već godinama da ulaganje u IT rješenja nije trošak nego baš to to ulaganje koje omogućuje optimizaciju i ubrzanje poslovanja.

Kako i javni sektor ima tvrtke u svoje vlasništvu ovo v rijedi i za njih ikako je njima u većini slučajeva mnogo jednostavnije doći do novca pogotovo kroz Europske fondove i sada najavljeni NPOO. Međutim digitalizacija i digitalna transformaciji u konačnici svima donosi iste benefite od ubrzanja poslovanja, manjih troškova i mogućnosti da se kvalitetnije obavljaju oni poslovi koji su tvrtki i najvažniji.

S druge strane, sreća je možda da je danas u tvrtkama prilično loša situacija u odnosu na druge države Europske unije i da se može u nekim situacija gotovo pa krenuti od nule i digitalizaciju uz današnje tehnologije i rješenja vrlo brzo podići na vrlo kvalitetnu razinu. Pritom, bez obzira što god tko o tome mislio, treba računati na trenutne pritiske na gospodarstvo od cijena energije, do inflacije, ali i drugih pritisaka proizašlih iz geopolitičkih problema i da je sada i prilika i izazov ali i problem ući u digitalizaciju.

S druge strane, brojke govore sam za sebe i jednako tako prolaze i javna i privatna poduzeća, ali i javne ustanove ali i sama državna i lokalna uprava. Mnogo je posla koji se može riješiti, ali pritom treba jasno reći da mora biti puno više političke volje za digitalizacijom poslovnih procesa i upravljanja.

Ono što svakako je vrlo važno kod podizanja opće digitalizacije u radnom okruženju, ali i procesa prema korisnicima svakako je odabir i standardizacija tehnologije i rješenja koje primjerice za državu nudi CDU odnosno centar dijeljenih usluga koje radi APIS IT, tu su ona usluge koje na nivou digitalizacije radi i Financijska agencija. Ono što je sigurno jest da rješenja u oblaku za javni i privatni sektor predstavljaju priliku za lakše uvođenje IT rješenja u svakodnevno poslovanje i povećanje kvalitete digitalizacije i provođenje digitalne transformacije.

 

 

 

 

* Izradu projekta „Utjecaj digitalne transformacije na razvoj javnih usluga u Hrvatskoj“ sufinancirala je Agencija za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti

 


Još iz kategorije

Stiže još inovativnije izdanje Škole budućnosti

Stiže još inovativnije izdanje Škole budućnosti

03.02.2023.

Krenula je nova sezona projekta Škola budućnosti kojeg dovode Stemi, Infobip i A1 Hrvatska uz podršku tvrtki Infineon, Croatia osiguranje i ostalih. Rekordan broj učitelja i učenika, njih više od 400, odnosno 4000, zakoračit će u svijet umjetne inteligencije, robotike, dronova, interneta stvari (IoT) i proširene stvarnosti (AR).

Microsoftova nova umjetna inteligencija može simulirati bilo čiji glas sa svega 3 sekunde audio zapisa

Microsoftova nova umjetna inteligencija može simulirati bilo čiji glas sa svega 3 sekunde audio zapisa

03.02.2023.

Microsoftovi stručnjaci najavili su novi model pretvaranja teksta u govor baziran na umjetnoj intelgenciji i nazvan VALL-E. Može iznimno precizno simulirati glas osobe temeljem uzorka od samo tri sekunde. Temelji se na tehnologiji nazvanoj EnCodec, koju je Meta najavila u listopadu 2022.

Svega 2 posto od svih kriptovaluta ima zdravu likvidnost

Svega 2 posto od svih kriptovaluta ima zdravu likvidnost

03.02.2023.

Istraživanje BitStackera otkrilo je da gotovo 90 posto svih kriptovaluta ima mali obujam trgovanja, a svega nešto više od dva posto njih ima 'zdravu likvidnost'. Ili, postoji ih samo 153 s velikim volumenom kojima se trguje na mnogim burzama.